U Hitnoj imaju više posla: Mučnina i glavobolja kad asfalt gori

Tokom sedmice, u Hitnoj pomoći je pregledano 1.500 ljudi, a obavljeno je i 400 intervencija na terenu
166 pregleda 0 komentar(a)
Ažurirano: 30.06.2012. 09:07h

Ljeto je kalendarski počelo prije nekoliko dana, ali su vrućine odavno avgustovske, pa se brojni građani žale na tegobe.

Zbog tropskih vrućina, ljekari dnevno pregledaju 70 građana, a i mnogi drugi hronični bolesnici imaju problema.

Direktor Hitne pomoći Saša Stefanović kazao je "Vijestima" da se građani najčešće obraćaju za pomoć od 11 do 12 časova, kada se dnevno u prosjeku javi 20-ak ljudi.

"Tokom ove sedmice primili smo 1.500 ljudi u Hitnoj pomoći, a obavili smo i 400 intervencija na terenu. Više od 200 pacijenata su stari ljudi i hronični bolesnici koji su boravili na suncu. Savjetujemo im da se ne izlažu suncu od 11 do 17 časova... Problemi kod starih ljudi nastaju nakon 10 minuta provedenih na suncu, a svega 5-6 odsto primljenih pacijenata su mladi ljudi koji su bili na moru i pili prljavu vodu iz plažnih barova najčešće", kazao je Stefanović, naglasivši da svega 10 odsto ljudi upute u Urgentni centar.

On je upozorio da očekuje i više pacijenata, s obzirom da su meteorolozi najavili novi talas tropskih vrućina.

Od 11 do 17h izbjegavajte sunce

Stefanović je pojasnio da su glavobolja, vrtoglavica, nesvjestica, bol u grudima i otežano disanje¨, najčešće tegobe na koje se ljudi žale.

“Kod velikog broja njih nakon pregleda se utvrdi da tegobe na koje se žale nisu od predugog boravka na suncu, već zbog pogoršanja prirode njihovih osnovnih bolesti. Mladi se za sada ne žale na neku vrstu sunčanice ili toplotnog udara. Uveče se primjećuje malo veći broj djece koju roditelji dovedu zbog mučnine, gađenja ili povraćanja, obično nakon boravka na moru i izloženosti sunčevim zracima...”, kazao je Stefanović.

On savjetuje sve građane da se ne izlažu sunčevim zracima od 11 do 17 časova, jer to samo može da šteti organizmu.

“Ultravioletno zračenje može da ostavi posljedice na centralni nervni sistem koje počinju sa glavoboljom, drhtavicom, vrtoglavicom, ukočenim vratom … Ako građani baš moraju da se izlažu suncu, neka se zaštite šeširima sa što širim obodima, naočarama, pamučnom ili lanenom odjećom svijetlih boja, sa što dužim rukavima... Dobro bi bilo da ne jedu tešku i začinjenu hranu i da ishrana bude bogata voćem i povrćem...”, rekao je Stefanović.

On je istakao da naročito stariji i bolesni nikako ne bi trebalo piti alkohol, već samo sokove i vodu.

Stefanović smatra da je nešto manji broj pacijenata koji se obraćaju ljekarima Hitne pomoći rezultat uspješne misije koju godinama sprovode zajedno sa medijima.

Opekotine opasne i zbog karcinoma

Stefanović je upozorio da je jako opasno da se djeca duže vremena izlažu jakim sunčanim zracima, jer koža "pamti" opekotine, zbog čega kasnije može da dođe i do karcinoma.

On je savjetovao roditelje da djeci koja borave na suncu, na plaži na primjer, kupuju kreme sa zaštitnim faktorom većim od 50. "Koža može da izgori i ispod suncobrana i ispod tkanine zato djeca moraju da su uvijek u hladu sa namazanom kožom”, kazao je Stefanović.

On smatra da su Podgoričani navikli na visoke temperature. Stefanović je istakao da je od 11 do 17 časova najbolje ostati u zatvorenom, klimatizovanom prostoru, na temperaturi od 25 stepeni, ili boraviti u hladovini, u prirodi.

On je ocijenio da malo ko poštuje savjete da razlika između spoljašnje i unutrašnje temperature u prostorijama ne bi trebalo da bude veća od 10, a u automobilima svega šest stepeni.

Galerija

Bonus video: