Mjesna zajednica „Stari grad“ podnijela je osnovnom državnom tužiocu Borisu Saviću zahtjev da se preispita ko je odgovoran za uništenje nekadašnjih sedam starih istorijskih česmi, koje su postojale u ovom kulturno- istorijskom spomeniku prve kategorije, najstarijoj naseobini na ovom dijelu Jadrana.
Oni zahtijevaju od državnog tužioca da pokrene odgovornost za Komunalnu policiju, Komunalno preduzeće i Sekretarijat za održivi razvoj i planiranje Opštine Budva i izda nalog o vraćanju česmi u prvobitno stanje.
"U višegodišnjoj nemoći da sa opštinskim službama obezbijedimo zaštitu starih istorijskih javnih česmi obraćamo se državnom tužilaštvu u cilju pokretanja odgovornosti za nastalu situaciju. Javne česme u Starom gradu Budvi su istorijska i tehnološka kategorija sa elementima nematerijalne kulturne baštine. Postojalo ih je sedam. Austrougarska monarhija je 1909. sa brda Topliš dovela gradski vodovod u Budvu. Tada su postavili četiri česme, kasnije još tri. Ove su česme snabdijevale grad tekućom vodom sve do 1945. godine kada su vlasnici kuća počeli da uvode vodu u kuće i kada kreće i formiranje prvih kupatila i kuhinja sa točećom vodom. Gradske česme su i dalje ostale u funkciji i davale posebnu draž Starom gradu svojim izgledom. Velikom rekonstrukcijom Starog grada poslije zemljotresa 1979. godine u projektu javnih prostora – ulica, trgova, pjaceta, prostori česmi su dobili adekvatni zaštitarski status, odnosno one bivaju istaknute arhitektonskim rješenjima kako bi dobile naglašen prostorni značaj. Komunalno preduzeće, odnosno Vodovod, nije vodilo brigu o njima niti su ih održavali, iako je to bila njihova obaveza i po tadašnjim i današnjom Odlukom o komunalnom redu na teritoriji Opštine Budva i svim prethodnim odlukama od 1995. godine i ranije", navodi se u pismu adresiranom osnovnom tužioci.
"Po ukusu vlasnika kafića"
Iz Mjesne zajednice upozoravaju da ne poštujući Zakon o zaštiti spomenika kulture, koji je važio do 2010. godine i sada Zakon o zaštiti kulturnih dobara Sekretarijat za urbanizam, Opštine Budva bez odobrenja Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture sa Cetinja i uobičajene skupštinske procedure vrši promjene Urbanističkog plana, do danas jedino važećeg zakonskog dokumenta.
"Pošto česme smetaju stolovima i stolicama, a takođe turista ili bilo ko ko želi da koristi vodu sa javne česme ulazi u prostor ugostitelja, oni su ih ili polomili ili demontirali i sklonili ili bacili"
"Po svojoj volji i procjeni i po ukusu vlasnika kafića, na prostorima tih česmi dozvoljava postavljanje ugostiteljskih terasa. Pošto česme smetaju stolovima i stolicama, a takođe turista ili bilo ko ko želi da koristi vodu sa javne česme ulazi u prostor ugostitelja, oni su ih ili polomili ili demontirali i sklonili ili bacili. Svi mogu da se uvjere kakvo je to ruglo za grad, za kulturu, kao i za turistu koji nam je glavni motiv izgleda grada. Posebna je tema što su te besplanske protivzakonite ugostiteljske terase oduzele javne prostore grada spomenika kulture i donijele buku, agresiju, nehigijenu pa posljedično protjeruju stanovnike i turiste. Ti novi sadržaji su promjenili i degradirali karakter grada spomenika, a česme su samo jedna od mnogih drugih žrtava", ističu iz Mjesne zajendice.
UNESCO štiti kulturnu baštinu
UNESCO je 2003 , kako navode iz MZ, usvojio Konvenciju o zaštiti nematerijalne kulturne baštine.
"Zakon o ratifikaciji Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine iz 2009. godine obavezuje državu Crnu Goru na primjenu ove konvencije. Česme, kao prevashodno materijalni pojam, doživjele su širu smisaonu i duhovnu nadgradnju. U književnosti, u pjesništvu, u umjetnosti, „susret na česmi“ i uopšte događaj uz vodu je vječna tema i inspiracija. Takva mjesta imaju socijalnu i tradicionalnu dimenziju. Kao sjećanje na značajan događaj ili ličnost ljudi grade spomen česme. Voda je arhetipski element koji je kroz istoriju civilizacije imao kultni značaj kroz ritualne obrede pranja i krštenja. Sve su to stručnjaci UNESCO-a prepoznali kao bitno svjedočanstvo u materijalnom i duhovnom razvoju civilizacije", navodi se u pismu Mjesne zajednice “Stari grad”.
Bonus video:
