Tragična sudbina Cetinjanina koji se ubio zbog toga što je bankama trebalo da vrati više od 130.000 eura kredita za koje nije ni znao da je žirant, u Crnoj Gori nije usamljena.
Predstavnica nevladine organizacije "Građanski bankarski ombudsman" Dejana Savićević u razgovoru za "Vijesti" tvrdi da je ogroman broj ljudi koji se, čak i porodično, liječe zbog problema u koje su dovedeni jer su nekome žirirali za kredit ili vraćaju kredite ljudi koji su ih jednostavno izigrali kradući im dokumenta i identitet.
Precizni podaci ne postoje, ali se prema anketi koju je sproveo nevladin sektor procjenjuje da u Crnoj Gori ima 30 do 50.000 prevarenih žiranata. Savićević je upoznata sa pričama oko 1.000 njih.
"Ako nam je rata za kredit postala bitnija od ljudskog života onda se pitam gdje smo to stigli i kakvo smo društvo postali", kazala je ona.
"Želim da ljudi koji su radili te stvari odgovaraju i najmanje što može da im se uradi je da im se da otkaz i da idu u zatvor"
Cetinjanin koji je prošle godine, nakon dužeg liječenja, sebi oduzeo život u oproštajnom pismu je naveo ime žene koju smatra odgovornom za njegovo narušeno zdravlje jer ga je "izigrala za par kredita" koje otplaćuje.
"To je oproštajno pismo čovjeka koji se ubio zbog dugova u koje su ga uvukli bez njegovog znanja. Dvije žene su njega, njegovu suprugu i još desetak građana umrežile kao žiranta i nema banke u kojoj nijesu uzele po nekoliko kredita. Na njihov račun ukupno preko 130.000 eura", kazala je Savićević pokazujući pismo.
Ona je objasnila da su te žene preko poznanika u bankama i kreditnim institucijama kopirali lične karte, koje su on i njegova supruga dali zbog kredita od 10.000 eura koji su uzeli za sebe. Sa platom supruge od 130 eura, koju je zarađivala u štampariji Obod, jedva su mogli da otplaćuju svoj kredit, a ne preostalih 120 hiljada koje su im dodali.
Treba li da te hiljade ljudi vodim po gradu i pokazujem kako igra mečka da bi nas vidjeli"
"Dešavalo se da u roku od dva dana na njihovo ime dobijaju kredite od po 10.000 eura i to ne samo na Cetinju već u Budvi, Nikšiću, Podgorici i Danilovgradu. Prevarile su i falsifikovale potpise sedam ljudi iz štamparije Oboda i šest njih mimo tog preduzeća", kazala je Savićević, koja već četiri godine jedina priča o problemu žiranata i tvrdi da je u pitanju “najokoreliji slučaj organizovanog kriminala” u kojem su sve karike uvezane, zbog čega bi morao da reaguje specijalni tužilac.
"Ima ljudi koji idu u psihijatrijsku bolnicu u Dobroti od muke koja ih je zadesila zbog podmetanja drugih ljudi, liječe se a i ubijaju, ostaju bez posla i krova nad glavom. Oni pričaju sa mnom ali treba javno da kažu da postoje i ispričaju šta ih je snašlo", kazala je ona.
Savićević je nazadovoljna radom institucija sistema i države “koja se računa kao pravna, i država socijalne pravde”. Sama je i u NVO sektoru.
"Želim da ljudi koji su radili te stvari odgovaraju i najmanje što može da im se uradi je da im se da otkaz i da idu u zatvor", kazala je Savićević.
"Bilo je dovoljno da jednom nekome žirirate svojevoljno ili da podignete svoj kredit, a agent banke ili mikrofinansijske institucije je dalje zloupotrebljavao vaše podatke uz pomoć računovodstva javnih ustanova. Ti ljudi treba da snose odgovornost"
Ti ljudi su, prema njenim saznanjima i dalje u bankama i preduzećima gdje su i ranije bili i jedini način na koji su ih kaznili je "ako su ih iz Kolašina premjestili u Herceg Novi".
Govoreći o instituciji zvaničnog bankarskog ombdusmana, Savićević tvrdi da je javnost dovedena u zabludu jer se mislilo da on treba da zastupa prevarene građane, a ne banke, kako se ispostavilo, kojima i onako čitav sistem u državi pomaže i stoji im na raspolaganju.
U sistemu koji pomaže bankama, Savićević tvrdi, da se nalaze Udruženje banaka, Centralna banka, advokati, sudovi, tužilaštvo...
Ona je i sama žrtva "bankarske hobotnice" i ni ne znajući da je žirant trebalo bi da vraća 43.000 eura. Kroz razne postupke koje vodi duže od četiri godine uvjerila se da su sve karike povezane. Savićević je zaposlena u danilovgradskom Centru za kulturu i kroz pet sudskih postupaka dokazuje da je žrtva svojih kolega.
Zloupotrebljavani su podaci zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, centrima za kulturu, domovima zdravlja, Kliničkom centru, čak i pacijenti Zavoda za psihijatriju
"Bilo je dovoljno da jednom nekome žirirate svojevoljno ili da podignete svoj kredit, a agent banke ili mikrofinansijske institucije je dalje zloupotrebljavao vaše podatke uz pomoć računovodstva javnih ustanova. Ti ljudi treba da snose odgovornost", objasnila je Savićević.
Ona je rekla da kada preda krivičnu prijavu očekuje da će tužilac po njoj da postupa, a ne da joj kaže da ide kući, sjedi i čuva svoje živce, zdravlje, vrijeme i novac.
"To mi je rekao zamjenik osnovnog tužioca u Podgorici. Rekao je i da od krivične prijave koju sam predala prije četiri godine neće biti ništa. Tu prijavu je dva puta odbacio osnovni tužilac, po jednom istražni sudija i krivično vijeće Osnovnog suda. Žalila sam se Višem sudu koji je naložio ponovno sprovođenje istrage. Tražila sam sprovođenje istrage protiv lica iz ustanove u kojoj radim koji su omogućili agentu banke i banci da na moje ime određene osobe podignu kredite u visini od 5 do 10.000 eura i ostvare protivpravnu imovinsku korist preko 43.000 eura koliko su mene kreditno zadužili kao navodnog žiranta. Grafolog je utvrdio da to nije moj potpis", kazala je ona.
Savićević tvrdi da je 90 odsto ljudi koji primaju plate iz budžeta uvučeno u "dužničko ropstvo"
Problematično je, kako je rekla, i to zašto neko ko podiže kredit ima manju odgovormost nego žirant.
"Svaki ugovor banke govori da će prvo da se naplaćuju od klijenta, ali mene su čak i sudije ubjeđivale da su dozvoljene procjene banke da novac treba uzeti od žiranata. Zašto onda uopšte postoji korisnik kredita, koji su prema ovim podacima često bili narkomani, alkoholičari, kockari koji nikad ne bi bez neke veze mogli da dobiju kredit koji nisu imali odakle da vrate", pitala je ona.
Savićević je rekla da su ljudi koji u svojim preduzećima pričaju da su zloupotrebljeni i da im je neko koristio podatke izloženi mobingu, i da je ona u takvoj situaciji.
Ona smatra da se jedino banke prema građanima odnose bez ikakve diskriminacije jer ih ne zanima ni kojeg ste pola, nacije, vjere, za koga glasate, ni da li ste vi uopšte uzeli kredit i da li ste potpisali da budete žirant, bitno im je jedino da “vratite” novac.
Precizni podaci ne postoje, ali se prema anketi koju je sproveo nevladin sektor procjenjuje da u Crnoj Gori ima 30 do 50.000 prevarenih žiranata. Savićević je upoznata sa pričama njih oko 1.000
Kategorije "žiranata"
- Dobrovoljno su potpisali i nijesu očekivali da će oni vraćati novac
- Potpisali su jedan iznos, a dopisivanjem nula je ispao drugi
- Nijesu ni znali da su žirirali dok nijesu dobili tužbu ili administrativnu zabranu
- Žiranti su iako nijesu bili pogodni da budu nosioci kredita - sa malim primanjima zbog kojih ne bi mogli da žiriraju, bez redovnih primanja, opterećeni svojim kreditom i žiranti i po osam puta
Treba li da štrajkuju da bi ih primijetili
Savićević tvrdi da je 90 odsto ljudi koji primaju plate iz budžeta uvučeno u "dužničko ropstvo", među njima su čak i poslanici koji su joj se obraćali.
“Niko se ne pita kako preživljavaju ti ljudi, treba li da štrajkuju glađu, da ne piju vodu, šetaju ulicama da bi neko obratio pažnju. Treba li da te hiljade ljudi vodim po gradu i pokazujem kako igra mečka da bi nas vidjeli", pitala je ona.
Zloupotrebljavani su podaci zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, centrima za kulturu, domovima zdravlja, Kliničkom centru, čak i pacijenti Zavoda za psihijatriju.
Bonus video:
