Predsjednik Opštine Herceg Novi Dejan Mandić izjavio je da taj grad nije spreman da podrži inicijativu dijela civilnog sektora da se podigne spomenik žrtvama deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, koji su 1992. godine nezakonito uhapšeni i zatim isporučeni u smrt, kao i da se 27. maj proglasi Danom sjećanja na deportovane.
Suđenje optuženima za deportaciju odloženo na neodređeno >>>
Mandić je za “Vijesti” potvrdio da je primio inicijativu NVO Akcija za ljudska prava u kojoj se traži dizanje spomen-obilježja, objašnjavajući da se u vezi sa tim nije obratio višim instancama, u konkretnom slučaju Ministarstvu kulture.
“Jesmo mi dobili inicijativu, ali moram da priznam da čekamo da se na neki način nešto riješi, pa da se to pitanje... Ono što je najvažnije u svemu tome, ja kažem ne dao Bog ni neprijatelju da mu se dogodi, to što se desilo tim porodicama. Međutim, da li je to Novi, da li je to neki drugi grad, ja stvarno ne znam gdje bi trebalo da se podižu takva obilježja”, kazao je Mandić.
"Prvo da sačekamo istinu"
On je naglasio da će “onoga momenta kada se dokaže da je problem nastao u Novome, inicijativa ugledati svjetlo dana”:
“Međutim, mi to nijesmo pokrenuli, čekamo da nam nešto bude jasnije. Mislim da nije nikad kasno za nešto kad se utvrdi neka činjenica i da bi trebalo sačekati ishod suda, pa da se vidi šta u tom dijelu uraditi”.
Upitan zbog čega se bježi od toga da se obilježi lov na ljude koji se desio u Herceg Novom prije dvadeset godina, Mandić je odgovorio:
Herceg Novi
”Ne znam šta da kažem, mislim da prvo moramo da sačekamo istinu. Istina je da su ti ljudi nastradali, istina je da je bilo tih ljudi koji su privođeni u policiju. Sve je to istina. Ali mislim da za podizanje spomenika imamo vremena, kad se sve to se dokaže”.
On je ostao kategoričan da će spomen obilježje podići “onoga momenta kad to bude zrelo u Herceg Novom”, tvrdeći da pitanje memorijalizacije konkretnog zločina ne treba da bude u fokusu javnosti: “Mislim da to nije u ovom momentu toliko značajno da bi to bilo sad centralno pitanje”.
Vlast voljna da podrži gradnju biste
Iz Ministarstva kulture “Vijestima” je potvrđeno da u taj Vladin resor nikada nije stigao opštinski predlog podizanja spomenika, što je procedura propisana zakonom.
U maju prošle godine iz Ministarstva kulture je saopšteno da su u vrhu vlasti voljni da podrže gradnju biste u znak sjećanja na 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti, dok je predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić podržao inicijativu da 27. maj bude Dan sjećanja na deportovane.
Iz Ministarstva kulture “Vijestima” je potvrđeno da u taj Vladin resor nikada nije stigao opštinski predlog podizanja spomenika
Prije tačno dvadeset godina, 66 izbjeglica bošnjačke nacionalnosti, koji su u ratnom vihoru potražili utočište u Crnoj Gori, policija je deportovala u RS i izručila vojsci haškog optuženika Radovana Karadžića.
Vlada Crne Gore je 25. decembra 2008. donijela odluku o sudskom poravnanju sa porodicama žrtava i preživjelim žrtvama deportacije 1992. godine, isplativši im preko četiri miliona eura odštete. Na taj način, Crna Gora je prihvatila činjenicu da se zločin dogodio, a očekuje se novo suđenje optuženima za taj zločin. Riječ je o policajcima i funkcionerima nižeg ranga, ali ne i o tadašnjim državnim čelnicima koji su morali biti sa svime upoznati.
Galerija
Bonus video:
