Maturske večeri su konkretan primjer koji oslikava nesrazmjer između objektivnih ekonomskih mogućnosti i nerealnih želja u Crnoj Gori, a maj je vrijeme kada su one glavna tema među mladima.
Ono što je nekada označavalo veče odrastanja i otvaranje vrata ka zrelom dobu, preraslo je u pretjerivanje svake vrste. Djeca, mladi ljudi, od roditelja traže da za njihova maturska odijela i haljine izdvoje pravo malo bogatstvo. Manje ih brine budućnost, odnosno da li će naći posao ili upisati studij.
Boli li vas glava od maturskih večeri? Haljine koštaju pravo malo bogatstvo >>>
U Budvi, gradu tranzicionih milionera, najskuplje kreacije su već prodate, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Štedjelo se nije ni na čemu, a iznosi, koje su roditelji maturanata iz tog gradu plaćali za haljine, suknje, cipele, odijela, košulje, sakoe, višestruko premašuju prosječnu zaradu u Crnoj Gori, koja je nešto ispod 500 eura.
"Ako je haljina 500-600, tu su još cipele, torba, nakit, šminka, frizura. Koliko para, toliko muzike.“
Nije se samo na odjeću potrošilo na stotine eura, tu su i kozmetičke i usluge frizera.
"Frizura i šminkanje oko 500-600 eura."
U Crnoj Gori postoji anegdota kako pojedine maturantkinje, nakon što odaberu odjevnu kombinaciju za matursko veče, uz svu šminku i frizuru, izgledaju kao djevojke bar 10 godina starije. Naglašen je seksipil, a njihovi vršnjaci, partneri na maturskoj večeri, izgledaju gotovo kao njihova mlađa braća.
"Oni u ovoj situaciji najviše liče na potrošače, u najširem smislu riječi. Tu su i agencije i trgovine i razne vrste usluga koje se njima nude, od odjeće, zabave, muzike, vožnje kolima. Oni su konzumenti svega toga", kaže za RSE psihološkinja Anđa Backović.
Ona je mišljenja da i roditelji i profesori negdje propuštaju da pomognu mladima, da "urade ono što oni odlično znaju, a to je da drugim značenjima mature i proslave mature mogu da pridaju više značaja, da možda dožive neko mnogo kreativnije i socijalno bogatije iskustvo, a možda i dublje i ljepše, koje se može jednako pamtiti, kao i sama maturska proslava".
Studij, a ne posao
Polaganje mature i matursko veče su ispit zrelosti mlade generacije. Nekada su mnogi od njih nakon završene mature počinjali neki posao. No, današnje generacije o budućnosti razmišljaju isključivo kroz odlazak na studije, kaže maturant gimnazije, Slobodan Škerović.
"Malo ko razmišlja o tome da radi tokom fakulteta ili umjesto fakulteta. Nakon gimnazije najveći broj njih, oko 99 posto, ode na fakultet.“
Backović kaže da su mladi svjesni svoje budućnosti i da će uskoro morati da donose krupne odluke. Ipak, ne treba im zamjeriti to što u ovom trenutku još razmišljaju vršnjački.
"Oni su generalno skloni da čine ono što čine njihovi vršnjaci. Tu govorimo o socijalnom pritisku koji ponekada ima pozitivne i negativne uticaje. Adolescenti su definitivno skloni da odlučuju pod uticajem vršnjaka", kazala je ona.
Neki ipak rade
No, da već sada mnogi maturanti razmišljaju o danima nakon polaganja mature i proslave maturske večeri, pokazala je i anketa među podgoričkim gimnazijalcima:
"Bili smo na sajmu za zapošljavanje, ali nas nisu još zvali.“
„Spajam lijepo i korisno. To je način da se zaradi, a s druge strane da čovjek ljetuje i upozna nove ljude, da shvati malo o radnoj etici, da zna šta ga očekuje i koliko je teško zaraditi novac. Radim već dvije godine i sada ću treću.“
Galerija
Bonus video:
