Glavna ekološka inspektorka Vesna Zarubica upozorila je juče da nelegalni koncesionari u Crnoj Gori rade bez straha od zakona, jer ih niko ne kažnjava. Ona je kazala da inspektori na terenu često budu i napadnuti.
"Često se konceionari brane riječima da je to njihovo zamljište, da na njemu mogu raditi šta oni žele. Ne bi se niko drznuo da prijeti inspektorima, uzima im ključeve od automobila da je ta oblast uređena kako treba", poručila je ona.
"Mi smo pokušavali sa inspektorima za vode da vodoizvoiršte Bolje sestre zaštitimo od nelegalne eksploatacije jer ona ugrožava čitav sistem. Na terenu se pokazalo da se mora povećati broj inspektora, jer je ta oblast u poslednje vrijeme dosta zapuštena"
I po podnesenim krivičnim prijavama, kazala je Zarubica, može se vidjeti da koncesionari imaju petlju, pa ih na istim lokacijama inspekcija nalazi u nelegalnim aktivnostima više puta mjesečno.
Ona je na Okruglom stolu o eksploatacija prirodnih i mineralnih resursa i procjena strateškog uticaja na životnu sredinu koju je organizovala NVO "Ozon" I OEBS, kazala da je problem nesprovođenje zakona u praksi i prevelikom broju organa koji se vode kao nadležni za oblast voda.
Prema njenim riječima ugroženi su svi vodotoci u Crnoj Gori, a posebno Morača kod izvorišta Bolje sestre I nacionalni park Skadarsko jezero.
Zarubica je navela da je teško i utvrditi da li koncesionari sa dozvolama rade u skladu sa zakonom I da li se eksploatacija vrši na količinu koja je predviđena I koja se plaća. Kao glavni razlog lošeg stanja u toj oblasti Zarubica vidi mali broj inspektora.
70 odsto novca od koncesija ide u budžete lokalnih samouprava koje uglavnom pare ne ulažu u obnavljanje i očuvanje šuma
"Mi smo pokušavali sa inspektorima za vode da vodoizvoiršte Bolje sestre zaštitimo od nelegalne eksploatacije jer ona ugrožava čitav sistem. Na terenu se pokazalo da se mora povećati broj inspektora, jer je ta oblast u poslednje vrijeme dosta zapuštena", kazala je ona.
Kazne za nelegalnu eksploataciju po Krivičnom zakoniku su i do 15 godina zatvora, dok su prekršajne od 20 do 40 hiljada eura. Iako je kaznena politika oštra ona je kazala da je krivicu teško dokazati. Zarubica se nada da će formiranjem nove Uprave za inspekcije biti riješen problem sukoba nadležnosti između različitih službi.
Aleksandar Radunović iz Uprava za vode smatra da su za stanje u oblasti voda krivi i sami građani koji ne žele da zaštite ono što nije u njihovom vlasništvu. Kao jedan od velikih problema je i to što svega dva inspektora za vode rade za vodotoke u cijeloj Crnoj Gori.
Ni u šumama situacija nije bolja. Kako je kazao direktor Uprave za šume Radoš Šućur 209 šumara čuva 59 odsto teritorije Crne Gore, dok deset odsto onog što čuvaju liči na "otvoreni magacin" iz koga se stalno iznosi drvna građa. Šućur nije zadovoljan korišćenjem šumarskog potencijala.
"Raskinuli smo nekoliko ugovora, a na pragu smo da raskinemo još neke u narednim mjesecima, jer nijesu uspjeli da sebi obezbijede razvoj. Ako se neko zaustavlja samo na proizvodnji balvana i daske onda tu nema napretka", kazao je on.
Šućur je poručio da u Crnoj Gori ne postoji namještaj rađen od našeg drveta. Prema njegovim riječima neophodno je da Vlada pod hitno uraditi Strategiju razvoja drvoprerade, jer će u suprotnom postojati izuzetno veliki pritisak na šume.
Kao problem on je naveo i to što 70 odsto novca od koncesija ide u budžete lokalnih samouprava koje uglavnom pare ne ulažu u obnavljanje i očuvanje šuma. Tako je, kako je kazao, jedna od najljepših planina u Crnoj Gori – Vojnik ojađen i go, pa se tek u narednih 20 i 30 godina može očekivati njegovo vraćanje u prvobitno stanje.
Da Crna Gora kuburi sa manjkom kapaciteta prepoznali su i u OEBS-u. Šef odjeljenja za demokratizaciju Misije OEBS-a u Crnoj Gori Lojd Tudik ocijenio je da je manjak kadrova koji bi radili strateške studije za zaštitu životne sredine, dok je na lokalnom nivou situacija još gora.
Pomoćnica ministra za održivi razvoj i turizam, Ivana Vojinović kazala je ključno imati na umu da se prirodni resursi troše u ekonomskim aktivnostima, pa se zato mora raditi pažljivo i racionalno kako bi ostali očuvani za sljedeće generacije.
Galerija
Bonus video:
