Upravljanje vodama klasičan je primjer kako se pod neodrživim izgovorom podjele nadležnosti toleriše eko kriminal, a devastacije riječnih korita imaju mnogo trajnije posljedice nego što su građani svjesni, upozorio je izvršni direktor Nevladine organizacije “Ozon” iz Nikšića Aleksandar Perović.
Iako bi nam mnoge zemlje pozavidjele na bogatstvu vodama, sigurno ne bi i na njihovoj zaštiti, kaže on.
"O tome svjedoči nesporna činjenica da su vode ugrožene od otpadnih voda, različitih vrsta otpada, ali i nekontrolisane eksploatacije riječnih materijala, što je najveći i decenijski aktuelni problem", ocijenio je Perović.
Loše podijeljena nadležnost
"Nekontrolisano zagađivanje i ispuštanje otpadnih industrijskih voda, fekalnih voda i kojekakvih hemikalija u rijeke i jezera predstavlja štetu po stanovništvo, životinje i prirodu uopšte"
"Naravno, ima pojedinaca koji pokušavaju da rade u skladu sa svojim nadležnostima, ali kako nemaju podršku nadređenih ni njihov trud nema rezultat. Imamo i negativnih primjera za Ginisa. Najsvježiji je u Nikšiću kada su u toku vanredne situacije iz kriznog štaba lokalne uprave odlučili da korito rijeke Gračanice, koje je potpuno devastirano višedecenijskom nekontrolisanom eksploatacijom riječnog materijala, bude korišćeno kao privremena deponija, što je nešto što se ne može opravdati", kazao je Perović.
On smatra da su vode najugroženija oblast životne sredine i za ekosistem će takvo stanje imati negativne i dugotrajne posljedice, kako sa aspekta uticaja na zdravlje ljudi i biodiverzitet, tako i na ekonomsku situaciju.
"Sem otpadnih voda, naročito je veliki problem što koncesionari nijesu adekvatno kontrolisani. Istakao bih i problem betoniranja korita vodotoka, pod izgovorom regulacije, naročito van naseljenih područja, što je u suprotnosti sa EU Direktivom o vodama jer se trajno uništava riječni biodiverzitet i od toga koristi imaju samo energetske kompanije. Skorašnji primjer betoniranja korita rijeke Bistrice, najzagađenijeg, a lokalnom odlukom zaštićenog nikšićkog vodotoka, pod izgovorom da će se na taj način lakše vaditi otpad, pokazuje kako se nadležni organi odnose prema najvećem bogatsvu kojim raspolažemo", upozorio je Perović.
Ni iz NVO “Eko Zeta sport” nijesu zadovoljni kako nadležni brinu o vodama i ističu da vode nijesu zaštićene ne samo od pravnih lica, već ni od samih građana.
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, za razliku od NVO sektora smatraju da Crna Gora ima veoma kvalitetne i relativno dobro očuvane vodne resurse
On je kao primjer naveo ispuštanje otpadnih voda i vađenje velike količine šljunka iz Morače čime se narušava njen tok, biljni i životinjski svijet. Raičević dodaje da postoji puno primjera, od benzinskih pumpi, autopraona, servisa koji mijenjaju ulja i gume, da svoj otpad odlazu u koritima rijeka. I on smatra da miješanje nadležnosti i guranje problema pod tepih loš način da se oblast voda dovede u red.
Ministarstvo: Očuvane vode
Iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, za razliku od NVO sektora smatraju da Crna Gora ima veoma kvalitetne i relativno dobro očuvane vodne resurse, koji se koriste za različite namjene - vodosnabdijevanje stanovništva i industrije, flaširanje, navodnjavanje, proizvodnju električne energije, proizvodnju soli, uzgoj riba, školjki i rakova, kao i za plovidbu, turizam, rekreaciju, sport i sportski ribolov.
Pomoćnik ministra za tu oblast Velizar Vojinović kazao je “Vijestima” da su Zakonom o vodama definisani ciljevi zaštite i očuvanja voda i dovođenja kvaliteta do propisanog nivoa za korišćenje u različite namjene.
"Privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koji ispuštaju otpadne vode ili odlažu materije koje mogu zagaditi vodu dužni su da obezbijede prečišćavanje otpadnih voda, postave uređaje za mjerenje i mjere količine otpadnih voda, obezbijede ispitivanja kvaliteta voda koje ispuštaju i njihov uticaj na prijemnik, preko pravnih lica koja su ovlašćena za vršenje ovih ispitivanja i da podatke o tome dostavljaju Upravi za vode", objasnio je Vojinović.
On je istakao i da će kroz donošenje Strategije očuvanja i valorizacije vodnih resursa Crne Gore na najbolji mogući način unaprijediti vodoprivrednu oblast u Crnoj Gori.
Najveća zagađenja su zabilježena na donjim djelovima riječnih tokova Vežišnica i Ćehotina u području Pljevalja, Morača kroz Podgoricu i nizvodno, Ibar kod Baća i Lim kod Bijelog Polja
"U prošloj godini donijeto je 22 rješenja za otklanjanje nepravilnosti, podnijeto osam zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, zbog povrede propisa i 7 krivičnih prijava zbog nelegalne eksploatacije materijala iz vodotoka", kazao je Vojinović.
Osnovni problem Crne Gore, kako je rekao on, je nenamjensko trošenje vode, jer je dnevna potrošnja u gradskoj sredini dva puta veća nego u zemljama Zapadne Evrope, a treba raditi i na smanjenju gubitaka u vodovodnim sistemima.
Direktor HMZ Luka Mitrović kazao je da Zavod od 1975. redovno ispituje vode i evidentno je da su one ugrožene od mnogih zagađivača.
"Svakako su najveći komunalne otpadne vode u svim gradskim naseljima i industrija, prevashodno prehrambrena, kao mala i srednja preduzeća. Takođe, problem su i nesavjestan odnos većine stanovnika koji žive na obalama svih vodnih tijela. Najveći broj zagađenja na vodotocima, posebno u donjim djelovima, su i dalje posljedica antropogenog pritiska na vodne resurse, njihovo neracionalno trošenje i ugrožavanje osnovnih ekoloških vrijednosti. Slično stanje je i na većini prirodnih akumulacija, posebno na Skadarskom jezeru", kazao je on.
Najveća zagađenja su zabilježena na donjim djelovima riječnih tokova Vežišnica i Ćehotina u području Pljevalja, Morača kroz Podgoricu i nizvodno, Ibar kod Baća i Lim kod Bijelog Polja.
Vodne resurse, kako je kazao Mitrović, još nedovoljno štitimo i koristimo.
Oblast Skadarskog jezera sa širim obodom područje najbogatije vodom
Za unapređivanje te oblasti Mitrović smatra da je potrebna harmonizacija legislative sa EU, njeno dosljedno sprovođenje, alii jačanje kapaciteta i odgovornosti nadležnih inspekcija, jačanje tehničkih i kadrovskih institucija nadležnih za monitoring voda.
Ne znamo koliko vode imamo
Površinskim vodama najsiromašnije je područje zapadne Crne Gore
Direktor Hidrometeorološkog zavoda Luka Mitrović kazao je za “Vijesti“ da vode sa naše teritorije otiču u Crnomorski -7.545 kilometara kvadratnih i Jadranski sliv - 6.268 kilometara kvadratnih.
Kako je kazao, oko trećina voda Jadranskog sliva otiče podzemnim putevima, a nema dovoljno pouzdanih istraživanja i mjerenja pa je i tačnost procjene niža nego za one koje otiče površinskim tokom.
Površinskim vodama najsiromašnije je područje zapadne Crne Gore, gdje praktično nema površinskog oticanja i gdje sve padavine poniru u podzemlje, dok je oblast Skadarskog jezera sa širim obodom područje najbogatije vodom.
Galerija
Bonus video:
