Da bi ispod naslaga prošlosti oživjeli ime antičkog ilirskog grada Oboloma - Oblunam ili kako su kazali "jednog od stožera crnogorske istorije", nekoliko uspješnih crnogorskih planinara najmlađem planinarskom klubu u našoj državi, dalo je ime Oblun.
Klub je osnovan 5. decembra 2011. godine, a juče je šetnjom do Obluna i druženjem sa kolegama iz mnogih crnogorskih planinarskh klubova upriličeno njegovo svečano otvaranje.
Ovo je peti planinarski klub u Podgorici, a osim njih i nekoliko nevladinih organizacija bavi se planinarenjem. Zoran S. Mirotić jedan od osnivača tog planinarskog društva kaže da je Oblun nastao iz želje da se nekoliko planinara koji već dvije godine idu zajedno po planinama.
Za planinarenje, poručio je Mirotić, ne treba nikakvo predznanje, treba samo dobra volja i želja da se ide u prirodu
"Mnogo je planinarskih klubova u Crnoj Gori, a malo planinara u planini. Ima i nekoliko koji postoje imenom, a ne rade, neki koji su bili aktivni i ugasili se. Ja sam imao par ideja koje nisam umio ili nisam htio da nametnem klubu u kom sam bio, što naravno ne znači da klub ne valja, već da sam ja možda previše avangardan i da težim nečemu novom, naprednijem, sveobuhvatnijem.
Zbog toga smo odlučili da formiramo klub kako bismo išli onamo gdje mi želimo i kad želimo", kazao je Mirotić čija je želja da broj planinara u Crnoj Gori bude kao i u susjednim državama.
Dobra volja i želja
Za planinarenje, poručio je Mirotić, ne treba nikakvo predznanje, treba samo dobra volja i želja da se ide u prirodu. Oblun je za ovu godinu planirao 105 tura od kojih je pola predviđeno za početnike, to su ture koje će imati kulturni, istorijski i prirodni značaj.
"Ozbiljan klub vodi računa o svakom učesniku ture i da ne dozvoli samovolju na turi"
Mirotić jedan od malobrojnih licenciranih planinarskih vodiča u Crnoj Gori "Vijestima" je pojasnio i da je biti vodič na planinarskoj turi mnogo teže nego voditi trening odbojke ili košarke.
"Vodič pored svega ostalog ima i krivičnu odgovornost. U Crnoj Gori malo je školovanih vodiča pa često ture vode ljudi koji nisu licencirani, srećom malo je tura koje završe nekim afektima, ali sreća ne smije uvijek biti jedini vodič.
Ozbiljan klub vodi računa o svakom učesniku ture i da ne dozvoli samovolju na turi. Dešava se da neko dođe nepripremljen, bez adekvatne opreme, u alkoholisanom stanju, ali vodič je taj koji odlučuje da takva osoba ne može biti učesnik ture", kaže Mirotić.
Za ime kluba odabrali su ime jednog od stožera crnogorske istorije, utvrđenje Oblun.
"Oblun se ne pominje, nije svrstan u spomenike kulture u Crnoj Gori. Vrlo malo ljudi zna o njemu jer nam je dostupno vrlo malo podataka. Oblun je tvrđava na najmanjoj od tri glavice jugoistočno od brda Oblun i lješkopoljskog sela Grbavci, i između rijeke Morače i Malog blata.
To su ostaci grada koji se zvao Obolom, radi se o utvrdi koja je na dominantnom položaju i igrala je veoma važnu ulogu u trećem Ilirsko-rimskom ratu u odbrani basena Skadarskog jezera, sa još dva stožera naše istorije od kojih se za jedan zna manje po tome što je antički grad, a više zbog Marka Miljanova to je Medeon ili Medun, a drugi je poput Obluna veoma malo poznat - Samobor", pojašnjava Mirotić.
Oblun u Ljetopisu popa Dukljanina
Oblun, koji je star nekoliko hiljada godina, pominje se u najstarijem spisu sa ovih prostora Ljetopisu popa Dukljanina u kom se kaže da se dukljanski kralj Đorđe polovinom 12 vijeka u borbi protiv Vizantinaca utvrdio u kastelu Obolon u kom je nakon žestokih borbi i zarobljen nakon opsade.
"Na samom vrhu Obluna nalaze se ostaci nekoliko građevina"
"Kralj Đorđe je unuk kralja Mihaila, prvog kralja na ovim prostorima. Sada na Oblunu mogu da se nađu kiklopske zidine dužine 70 metara, visoke do 1,5 metara, na zidinama se prepoznaju ulazna kapija i vrata, ali put do Obluna je vrijeme izbrisalo.
Sjeverozapadni i jugoistočni zid sačuvani su djelimično, a od jugozapadnog zida nema tragova, vjerovatno nije ni postojao već su ga zamijenile vertikalne stijene koje su bile prirodna odbrana.
Na samom vrhu Obluna nalaze se ostaci nekoliko građevina i u centralnom dijelu na posebnom prirodno uzdignutom kamenitom platou nalaze se ostaci jednobrodbe crkve", priča Mirotić.
Zoran Mirotić jedan od malobrojnih licenciranih planinarskih vodiča u Crnoj Gori "Vijestima" je pojasnio i da je biti vodič na planinarskoj turi mnogo teže nego voditi trening odbojke ili košarke
Tura zvana „Izdig stoke”
U planu najmlađeg kluba je manifestacija "Ženski dani u planinama" tokom koje će učesnice manifestacije biti privilegovane na razne načine. Pored toga u planu su i manifestacije "Ne pita se ko se kako krsti, već što brsti", dan za hendikepirane i tura koja će se zvati “Izdig stoke”.
"Niko do sada nije organizovao turu tog karaktera. Krenućemo sa jednim stočarem iz Pješivaca na Sinjajevinu, kampovati tokom izdiga tri dana, koliko je potrebno da se stigne, pomoći čovjeku i doživjeti nešto što su u Crnoj Gori doživljavali gotovo svi do prije 30-40 godina", kazao je Mirotić koji je prisustvovao vjenčanju na Triglavu i smatra da bi bilo lijepo da se to i kod nas počne dešavati.
Bonus video:
