Mještani paštrovskog sela Čelobrdo, iznad Svetog Stefana, te istoimena NVO, zatražili su od Opštine i Ministarstva održivog razvoja da još jednom preispitaju planski dokument, lokalnu studiju “Čelobrdo”, te spriječe devastaciju jednog od rijetko neizgrađenih seoskih područja na Budvanskoj rivijeri.
Prema njihovom mišljenju, novi plan, ukoliko dobije saglasnost resornog ministarstva, a potom ga aminuje i Skupština opštine, dovešće do nekontrolisane urbanizacije vidikovca koji se strmo izdiže iznad iznad Svetog Stefana i Miločera, brda koje je do sada zaobišla građevinska groznica.
I dok je na susjednom Česminovu niklo takozvano Rusko selo, apartmansko naselje sa četrdesetak kuća, do koga još nije dovedena ni struja ni voda, mještani se pribojavaju da bi i Čelobrdo moglo doživjeti istu sudbinu, imajući u vidu da je planskim dokumentom na 23,4 hektara, koliko obuhvata lokalna studija, predviđena izgradnja čak 52 hiljada kvadrata, oko134, novih stambenih objekata, od kojih i dva turistička kompleksa.
Pogled na rivijeru
Na Čelobrdu se nalazi i spomenik žrtvama Drugog svjetskog rata, upravo na najatraktivnijoj lokaciji, na litici sa koje “puca” pogled na cijelu rivijeru.
Iako su planeri Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje AD Podgorica, koji su radili studiju lokacije, strogo predvidjeli da kuće ne smiju imati više od jednog sprata, te da zauzetost urbanističkih parcela ne prelazi petinu, uz obaveznu upotrebu prirodnih materijala i poštovanje ambijenta paštrovskog sela, predstavnik NVO i mještanin Dragan Miković kazao je da već tri godine vode bitku da zaštite Čelobrdo i spomenički prostor i red, pa su podnijeli i peticiju sa 70 potpisa mještana.
"Devastiran je vrh Čelobrda, spomenički kompleks, Jegorov put, selo Čelobrdo i čitav taj kompleks koji je trebalo zaštitii onako kako makar traži prostorni plan."
On je rekao da je neophodno zaštititi vrh Čelobrda.
“Mi shvatamo da tu ima i privatne zemlje i da treba da bude valorizovana na način kako ti privatnici žele, ali treba da se napravi kompromis. Ne može se ići samo tragom privatnog interesa, a zanemariti jedan ogroman javni interes koji tamo postoji. U peticiji, koja je upućena još u avgustu 2010. tadašnjem gradonačelniku Rajku Kuljači, obraćali smo se obrađivačima plana, Opštini, Ministarstvu, Zavodu za zaštitu spomenika kulture. Mislim da smo kod svih naišli na razumijevanje i shvatanje da to zaista treba zaštiti i naći pravni modus. Najbolji način zaštite je planska zaštita, preko prostornog plana koji treba jasnije da definiše upravo sudbinu tog lokaliteta koji se zove vrh Čelobrda. U Budvi je sada sasvim logično napraviti građevinu od deset spratova, ali na vrhu Čelobrda jedan sprat je problem”, kazao je Miković.
Galerija
Bonus video:
