U periodu od 2005. do 2009. godine, pod mjerama tajnog nadzora (MNT) koje sprovodi Agencija za nacionalnu bezbjednost, bilo je 324 građanina Crne Gore, dok je taj podatak ANB proglasila za tajnu posljednje tri godine, pozivajući se na Zakon o tajnosti podataka, tvrdeći da bi se time ugrozila nacionalna bezbjednost.
To je pokazalo istraživanje NVO Institut “Alternativa” pod nazivom “ANB i mjere tajnog nadzora – ima li kontrole”.
Saradnica na programima te NVO Dina Bajramspahić kazala je da sporna i sudska kontrola primjene ove mjere, izostanak prakse i procedure uništavanja podataka o ličnosti u slučajevima kada nije utvrđen osnov za nastavak, parlamentarna kontrola primjene MTN, ali i rad unutrašnje kontrole ANB-a.
“Istraživanje se odnosilo na dvije MNT – elektronske komunikacije i unutrašnjost objekata. Zakonom nije precizirano da li nadzor nad elektronskim komunikacijama uključuje i listinge, lokacije korisnika,... Iako predviđene mjere, kao izuzetak, kad druge mjere ne daju rezultate, MTN se primjenjuju češće od praćenja i osmatranja. Tako su u 2008. godini MTN korišćene pet puta više nego ostale mjere koje može iskoristiti ANB, što ukazuje na potrebu da se se valjano objasne razlozi ove prakse”, kazala je Bajramspahić na konferenciji za novinare.
Za pet godina samo jedna posjeta tajnoj službi
Prema njenim riječima, sudska kontrola je svedena na odobravanje mjera i nema značajniju ulogu u ocjeni primjene mjera. Bajramspahić je dodala da u izvještaju o radu Vrhovnog suda primijećeno da nema podataka o MTN, o kojima bi obavijuestili nadležni skupštinski Odbor za politički sisem, upravu i pravosuđe, a što bi bio dobar trag parlamentarcima u Odboru za bezbjednost i odbranu.
“Unutrašnja kontrola ANB nema poziciju koja bi joj omogućila efikasan i nezavisan nadzor o eventualnim zloupotrebama MNT. Rad Unutrašnje kontrole ANB je tajan, pa se ne zna koliko je puta kontrolisala ovu vrstu nadzora, kao ni šta je utvrdila”, rekla je Bajramspahić.
Ona je naglasila da je Odbor za bezbjednost za pet godina imao samo jednu posjetu tajnoj službi, u čiju zgradu su ušli “samo poslanici vladajuće koalicije, dok su opozicionari to odbili jer im je na ulazu zatraženo da ostave mobilne telefone”.
"Takođe, nije prihvaćena inicijativa opozicionih poslanika u tom skupštinskom tijelu za kontrolnim saslušanjem povodom navoda o MTN nad preedstavnicima NVO MANS.
Naime, ANB je dostavila izvještaj u kome odbija takve navode, ali kontrolno saslušanje nije održano”, objasnila je Bajramspahić.
Shodno praksi Evropskog suda za ljudska prava, osoba bude obaviještena da se nad njom sprovode MTN
Neophodno obavijestiti osobu o MTN-u
Ona je dodala da je neophodno da, shodno praksi Evropskog suda za ljudska prava, osoba bude obaviještena da se nad njom sprovode MTN i da se upozna sa rezultatima sprovođenja, a isto garantuje i crnogorski Ustav.
“Izmjenama Zakona o ANB treba preciznije formulisati odredbu koja se odnosi na nadzor nad elektronskim komunikacijama, te ograničiti vrijeme uvida u listinge, ali i objasniti razloge korišćenja MTN, kao i propisati kome treba dostaviti pribavljeni materijal na ocjenu zakonitosti mjera. Takođe, treba propisati i način obavještavanja lica o sprovođenju nadzora nad njim i uništavanje prikupljenih podataka. ANB bi trebalo da se obaveže i da će, shodno praksi u regionu (Slovenija), predavati nadležnom odboru četvoromjesečne izvještaje”, preporučila je Bajramspahić.
Saradnik na programima Marko Šoć kazao je da je istraživanje podržala Skupština Crne Gore.
Galerija
Bonus video:
