Vjernici koji se nalaze na izdržavanju zatvorske kazne još neko vrijeme neće moći da se mole u posebnom objektu namijenjenom isključivo za vršenje vjerskih obreda, kako to, između ostalog, predviđa i nedavno potpisan Ugovor između Islamske zajednice u Crnoj Gori i Vlade.
“Vijestima” je iz Vlade potvrđeno da je gradnja takvog objekta bila planirana još 2007. godine, s tim što to do danas nije učinjeno, kako su kazali, zbog nedostatka novca.
“Objekat namijenjen isključivo vršenju vjerskih obreda će se, kako je ranije planirano, izgraditi, a do tada, molitve će se, što se i danas praktikuje, obavljati u posebnoj za to predviđenoj prostoriji”, saopšteno je iz Vlade.
Iako prostorija u kojoj danas osobe koje su na izdržavanju kazne ili u pritvoru imaju pravo da se mole nije trajno rješenje, iz Vlade nijesu mogli da kažu kada će se izgraditi poseban vjerski objekat, na šta se država obavezala potpisivanjem sporazuma sa IZ.
Centralna islamska molitva Džuma namaz, kako to reguliše sporazum Vlade i IZ, omogućena je svima
Islamski vjernici, s druge strane, nesmetano mogu da uživaju u svim drugim Ugovorom zagarantovanim vjerskim pravima. Na njima je da zatraže, a uprava zatvora je dužna da obezbijedi posebnu ishranu, za šta, kako je objašnjeno, “već postoje pretpostavke”.
“Proizvođači prehrambenih proizvoda koji imaju ili su na putu da dobiju Halal standarde za proizvodnju hrane koju tradicionalno koriste islamski vjernici već postoje”, rečeno je u Vladi.
Slično je i sa pravom na upotrebu tradicionalnih segmenata nošnje, među kojima su i kape i marame.
To pitanje, kako je rečeno u Vladi, odavno je riješeno postojećim zakonodavstvom i to Zakonom o ličnoj karti i Zakonom o zabrani diskriminacije: “Tradicionalni elementi nošnje koriste se na način na kojim se ni u kojem slučaju ne može onemogućiti identifikacija lica”.
“Pitanje molitve petkom je riješeno u okviru postojećeg, zakonom definisanog prava na odmor u toku radnog vremena"
Centralna islamska molitva Džuma namaz, kako to reguliše sporazum Vlade i IZ, omogućena je svima ali bez obaveze poslodavca da gradi posebnu prostoriju za tu namjenu.
“Pitanje molitve petkom je riješeno u okviru postojećeg, zakonom definisanog prava na odmor u toku radnog vremena tako što će se to pravo koristiti u vrijeme koje je predviđeno za samu molitvu, koja se ostvaruje u vjerskom objektu”, pojašnjeno je iz Vlade.
Ugovor, kako su kazali “Vijestima”, utemeljen je na Ustavu Crne Gore, njenom zakonodavstvu i međunarodnim standardima, a uz puno uvažavanje specifičnosti vjerskih zajednica i pozitivne prakse kada su u pitanju ugovori države i vjerskih zajednica.
“Obezbjeđenje pretpostavki da vjerska zajednica vodi brigu o svojim vjernicima u vojsci, policiji, zavodima za izvršenje krivičnih sankcija je međunarodni standard. Crna Gora u toj oblasti već ima konkretne rezultate”, rekli su u Vladi.
Odredbu Ugovora, prema kojem se neće vršiti istraga protiv vjerskih službenika IZ, prije nego se obavijesti Mešihat, iz Vlade tumače kao potez koji treba da pomogne
Službenici izvršne vlasti, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, pozvali su se na Izvještaj nadležnih tijela Savjeta Evrope i to dio koji se odnosi na Zavod za izvršenje krivičnih sankcija, a u kojem se konstatuje da su u Crnoj Gori u ovim institucijama obezbijeđeni preduslovi za ostvarivanje vjerskih sloboda.
Vlada zabrinuta da se molitva ne prekine
Odredbu Ugovora, prema kojem se neće vršiti istraga protiv vjerskih službenika IZ, prije nego se obavijesti Mešihat, iz Vlade tumače kao potez koji treba da pomogne da ni u kom slučaju ne dođe do diskontinuiteta u vršenju vjerskog obreda.
“Radi se samo o obavještavanju vjerske zajednice da se protiv vjerskog službenika, u trenutku kad to dozvoljava Zakonik o krivičnom postupku, vodi postupak. Smisao tog člana je prije svega da se, kroz upoznavanje vjerske zajednice, stvore preduslovi obezbjeđenja kontinuiteta u vršenju vjerskih obreda.
Znači, primjerice ukoliko bi evenualno to lice, u skladu sa odredbama zakona, bilo lišeno slobode, vjerska zajednica bi obezbijedila kontinuitet održavanja vjerskog obreda putem angažovanja drugog lica”, kazali su u Vladi.
Lukšić želi jedinstvo, ali ne zna kako
Iz Vlade nijesu željeli decidno da odgovore na pitanje kako premijer Igor Lukšić misli da riješi pitanje odvojenosti dviju pravoslavnih crkava, koje inače decenijama izaziva oprečne reakcije u javnosti.
“Premijer je iskazao ličnu želju da se ovo pitanje riješi na jedinstven način"
Saopšteno je kako je Lukšić “prednost dao dijalogu”, kao i da će “karakter rješenja odrediti zajednički prepoznati interesi, uz uvažavanje interesa Crne Gore”. Iz Vlade nijesu željeli da kažu ni kako će se Lukšić odrediti prema Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, s obzirom na to da je riječ o eparhiji SPC koja je registrovana u Beogradu.
Odgovor nije dat ni na pitanje da li će Lukšić sa tom vjerskom organizacijom potpisati ugovor sličan onome koji je sklopljen sa IZ i Jevrejskom zajednicom i priznati da joj je sjedište u drugoj državi. Iz Vlade je rečeno kako je ”premijer prepoznao da rješenja u ovom dijelu može ići u dva pravca”:
“Premijer je iskazao ličnu želju da se ovo pitanje riješi na jedinstven način, kojim bi se prevazišle postojeće i preduprijedile bilo kakve buduće podjele”.
Bonus video:
