Dogovor političkih aktera jedino je optimalno rješenje za izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika, da se ne bi testirala iznuđena rješenja, ocijenio je predsjednik tog tijela Mladen Vukčević.
Vukčević je na to ocijenio na okruglom stolu „ Sudski savjet - između legitimiteta i blokade“, koji su organizovali Univerzitet Donja Gorica, Udruženja pravnika Crne Gore i Inicijativa za regionalnu saradnju.
Izbor članova Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika dvotrećinskom većinom, pod znakom je pitanja zbog opozicionog bojkota parlamenta.
"Kao profesor Ustavnog prava i predsjednik Sudskog savjeta, volio da se ne dođe u situaciju testiranja iznuđenih rješenja, već da dođe do dogovora političkih aktera, jer je to jedino optimalno rješenje, makar ono u ovom trenutku izgledalo nedostižno", kazao je Vukčević.
Sve to, kaže on, treba da bude pouka, da se nekritičkim prihvatanjem uporednih rješenja u cilju dobijanja evropskih pluseva ne završavaju naše obaveze.
„Naprotiv, to nas nekada može vraćati na popravni ispit ili traženje prelaznih rješenja. Zato nam trebaju rasprave i ukazivanje na manjkavost ustavnih rješenja, kako bi ostvarili primarnu funkciju Ustava - da bude akt koji civilizuje model vladanja, a ne akt koji ga blokira ili usporava“, poručio je Vukčević.
On je kazao da su za zemlje u tranziciji predviđeni zahtjevniji uslovi u vezi izbora Sudskog savjeta, pa je Crna Gora dobila unikatno ustavno rješenje u Evropi.
Prema njegovim riječima, četiri člana Sudskog savjeta iz reda uglednih pravnika bira Skupština, na osnovu sprovedenog javnog oglasa, dvotrećinskom, odnosno tropetinskom većinom u drugom krugu i da se predsjednik Sudskog savjeta bira iz reda tih članova Savjeta.
"To je trebalo da pojača legitimitet izabranih i da onemogući „samoproizvodnju sudija“ ili „sudokratiju““, kazao je Vukčević.
Kako je kazao, takav pristup Venecijanska komisija (VK) je ocijenila kao „veoma pozitivan“. „Da ne budem zlurad, toliko dobar da ovih dana mora razrješavati takav ustavni čvor“.
„Ne možemo a da ne uočimo da je za razliku od VK jedno drugo tijelo SE (GRECO) u godišnjem izvještaju predložilo da predsjednik Sudskog savjeta, bude po funkciji, predsjednik Vrhovnog suda, a ne član iz reda istaknutih pravnika. Dakle, suprotstavljena rješenja koja nam se šalju sa iste adrese (Savjet Evrope)“, rekao je Vukčević.
Zato, kaže on, moramo ponoviti - treba saslušati a ne glorifikovati preporuke (i) sa tih adresa.
„Oni nude okvirne standarde a na nama je modus operandi, jer, mi ćemo primjenjivati rješenja ili brinuti o blokadama u radu kakva nam je u izgledu. Zato, treba da napravimo otklon od ustavnotvornog optimizma, po kome je nešto dovoljno propisati da bi to bilo ostvareno“, kazao je Vukčević.
On je ocijenio da je nedostatak zahtjevna većina, veća od one koja je potrebna i za izbor Vlade.
„To posebno dobija na značaju u politički oštro podijeljenom društvu, uslovima bojkota parlamenta i stalnim izbornim procesima kao da nemamo predizborno i postizborno vrijeme, već smo stalno u izbornom vremenu, odsustvo tradicije postizanja političkih dogovora“, kazao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, Ustavom, ali ni zakonom nije utvrđeno šta biva ako se Savjet ne izabere? „Takva podnormiranost po istom pitanju može dovesti do blokade. I kako iz tog ustavnog problema izaći - promjenom Ustava a za to opet trebaju dvije trećine, i opet smo u ustavnom circulus vitiosus-u“.
Poblem ovog rješenja je, upozorava on, i u tome što u slučaju neizbora članova iz reda istaknutih pravnika nema predsjednika, budući da se on bira iz njihovog reda.
„Tako se dolazi u apsurdnu situaciju, da ćemo imati četiri nova člana iz reda sudija plus dva po položaju i imati do većinu od ukupnog broja (6 od 10) ali nećemo imati predsjednika i sve se vraća na početak“, kazao je Vukčević.
On je rekao, navodeći da govori u svojstvu profesora Ustavnog prava, da krizu treba prevazići dijalogom i izborom novog sastava Savjeta, jer, „u politici se politički razlomci mogu sabirati samo ako postoji zajednički imenitelj“.
„Međutim, ako to nije moguće treba tražiti drugi, pravni put. Izmjena Ustava je nerealna iz razloga koji su navedeni“, kazao je Vukčević.
On je rekao da neki predlažu izmjenu Ustavnog zakona, ali je to teško prihvatljivo iz tri razloga.
„Prvo, Ustavni zakon je akt sprovođenja, realizacije Ustava, i on je akt procesnopravnog karaktera, drugo, on se donosi istovremeno sa Ustavom, i treće, Ustav Crne Gore utvrđuje da se on mijenja amandmanima, a ne Ustavnim zakonom, kako je to rijedak slučaj u uporednim ustavnim sistemima“, rekao je Vukčević.
On smatra da je motiv zagovornika ovog pristupa činjenica da se Ustavni zakon mijenja običnom, a ne dvotrećinskom većinom, ali njime se ne mogu mijenjati (materijalne) odredbe Ustava.
„U obzir ne dolazi ni skupštinska odluka ili zaključak, kao ni ustanovljenje neke vrste parlamentarne konvencije o produženju mandata“, ocijenio je Vukčević.
On ističe da Skupština treba da odgovori na postavljena pitanja, navodeći da se u javnosti kao opcija pominje preporuka VK o produženju mandata postojećem sastavu Sudskog savjeta. „Skrećem pažnju da ako se bude uređivala situacija za slučaj neizbora Savjeta, to treba učiniti na način da se kasnije opravdano ne dovede u pitanje ocjena njegove ustavnosti tog rješenja“.
„Dakle, da se definiše rad „tehničke sudske vlade“, onako kako Ustav to uređuje za druge grane vlasti. Ili još sličnije kako to uređuju Zakon o državnom tužilaštvu i Zakon o Centralnoj banci, za slučaj neizbora Tužilačkog savjeta ili Savjeta Centralne banke, kao i Zakonu o Ustavnom sudu, koji takođe uređuje situaciju u slučaju neizbora sudije Ustavnog suda“, kazao je Vukčević.
Bonus video:
