Kada sam prvi put ugledao Ka`bu zaista osjetio sam nešto posebno, a što sam se više približavao osjećaj je bio ljepši, opisuje svoj susret s prvim božijim hramom, glavni podgorički imam Džemo Redžematović, koji je ove godine prvi put obavio hadž, jednu od pet vjerskih dužnosti svakog muslimana.
U Kur`anu piše da je Ka`bu podigao poslanik Ibrahim sa sinovima, a neki tvrde da su je podigli meleki, bezgrešna Alahova bića. Ka`ba je mjesto odakle su, prema islamskom učenju, potekle sve religije svijeta. O njoj postoji cijela nauka, a za muslimane hodačašće časnom hramu predstavlja internacionalni kongres koji okuplja na jednom mjestu ljude iz različitih krajeva svijeta.
"Muslimani na hadžu su gosti kod Milostivog gdje su namazi vredniji 100 puta nego na drugim mjestima, dove (molitve) se primaju, vjera i čovjekova osjećanja se osnažuju", objašnjava Redžematović.
Ove godine bilo je zvanično tri miliona hadžija u Meki, a nezvanično, kako kaže Redžematović, i više. Na njega je i 32 hadžija iz Crne Gore hadž ostavio dubok trag u emocijama, a iako je o hadžu, kako kaže, znao dosta učeći vjersku literaturu tokom studija na Univerzitetu Al - Azhar u Kairu i obavljajući posao imama, tek nakon prvog obavljenog hadža kaže da bi mogao da bude vodič nekome ko ide prvi put da hodočasti časnu Ka`bu.
Čovjek na hadžu vidi jedinstvo različitosti, vidi internacionalnost islama gdje ljudi iz različitih krajeva svijeta rade isto što i ti, govore isto, okreću se jednoj Ka`bi, što je, kako kaže, veliko bogatstvo i vrijednost.
Jedinstvo i odbacivanje egoizma
Hadž je, ističe, trenutak kad se muslimani lišavaju egoizma – sebičnosti, i utapaju se u grupu koja je simbol jednakosti i zajedništva – gdje su svi apsolutno jednaki: gospodar i sluga, vladar i potčinjeni, bogat i siromah, sit i gladan, jak i slab.
Hadžije su po dolasku u Meku bili smješteni u oblasti Sjeverna Azizija, pet kilometara od Ka`be, a od svih obreda hadža kao što su tavaf, Sa’j, bacanje kamenčića na šejtane (đavole), brzo hodanje između Safe i Merve, boravak na brdu Arefat je za njega bilo prelijepo iskustvo.
Hadžije su po dolasku u Meku bili smješteni u oblasti Sjeverna Azizija, pet kilometara od Ka`be, a od svih obreda hadža kao što su tavaf.
Na Arefatu je, prema predanju, Poslanik Muhamed održao govor koji je aktuelan za sva vremena i sve generacije muslimana sve do Sudnjeg dana. On je objavio na oprosnom hadžu ispred velike mase ljudi da je Gospodar Jedan, da je otac jedan, i da su krv, čast i imetak zaštićeni, i da nije dozvoljeno napadanje, kao i to da su ljudi jednaki kao zubi češlja, da nema prednost Arap nad nearapom osim po bogobojaznosti.
"Izdvojio bih osjećaj bliskosti prema Bogu na Arefatu, gdje su ljudi suptilni, puni vjere, uče dove (molitve) kroz plač, mole se Uzvišenom Alahu na raznim jezicima. Mole za oprost grijeha i milost, za dobro ovog i budućeg svijeta", istakao je Redžematović.
Dženetska-rajska bašta
Oduševilo ga je što se u okolini Ka`be nalazi 40 kranova koji rade na proširenje harema Ka`be, a Saudijci, kako je kazao, imaju plan da prošire oba Harema i u Medini i Meki, Minu i Muzdelifu kako bi u budućnosti mogle da prime šest do sedam miliona hadžija.
"U samoj blizini Ka`be nalazi se najveća sahat kula, sa sedam tornjeva, osam hotela, a sama zgrada je visoka 601 metar. Na vrhu tornja je atomski sat na bazi cezijuma koji je najtačniji sat na svijetu koji mjeri preciznije vrijeme od rotacije Zemlje i kretanja zvijezda", istakao je Redžematović.
U samoj blizini Ka`be nalazi se najveća sahat kula, sa sedam tornjeva, osam hotela, a sama zgrada je visoka 601 metar.
"U njoj se nalaze groblja ashaba i prijatelja pomagača Muhameda, takozvana „dženetul bekija“, a prostor između mimbera odakle imami drže vjerska predavanja na centralnoj molitvi petkom i kuće poslanika se smatra dženetskom – rajskom baštom", kazao je Redžematović, dodajući da svi žele da posjete to mjesto i da su tu veliki redovi.
Hadžije su posjetili pećinu Hira gdje je Poslanik Muhamed primio prvu objavu i od tada datira poziv u jednu vjeru, monoteizam, a obišli su Sewr mjesto nedaleko od Meke gdje su se Poslanik Muhamed i njegov najbolji drug Ebu Bekr sakrili prilikom hidžre iz Meke u Medinu, bježeći od nevjernika.
"Interesantno je da se i u Meki i Medini nakon svakog namaza klanja dženaze namaz za otprilike po pet ljudi, a dnevno umire oko 20 ljudi, što muškaraca, žena ili djece. U Medini je kao u drugoj državi, grad je miran, pristupačniji su ljudi nego u Meki, a i mi smo bili odmorniji", naveo je.
Narod u Saudijskoj Arabiji, u Meki i Medini, je, kako kaže, druželjubiv, a za njega su svi mislili da je iz Turske.
"Ali kada bih progovorio na arapskom mislili bi da sam iz Libana", kaže.
Skoro svugdje se, kaže, prodaje mnoštvo CD-a sa predavanjima i vjerske literature, a za hadžije su najinteresantnije bile galabije, jednodijelne košulje do članaka.
"Ko je htio mogao je da ide na pećinu Hira kamilama, a za 300 rijala (60 eura) mogle su se kupiti najnovije nokije. Trgovci prodaju ulje ćurekul za koje kažu da liječi od svih bolesti, nojevo ulje koje je dobro za reumatizam i surmu, lijek za vid", priča imam.
Ono što ga je najviše oduševilo bilo je dijeljenje vode i voća gdje god su bili, a Arapi, iako imaju problema sa vodom, džabe su donirali vodu svima.
Svaki hadžija je na poklon dobio Kur`an, mirise, tespihe, razna ulja, vodu sa ZemZem izvora, koji su neizostavni suveniri sa hadža.
Cijene taksija u Saudijskoj Arabiji variraju od sedam do 70 rijala, ili 3,5 do 14 eura, a taksisti su, kako kaže, većinom stranci iz susjednih država, dok je zlato i srebro jeftinije u Meki i Saudijskoj Arabiji nego u ostatku svijeta.
Svaki hadžija je na poklon dobio Kur`an, mirise, tespihe, razna ulja, vodu sa ZemZem izvora, koji su neizostavni suveniri sa hadža.
Važno je da se hadž obavi dok je čovjek mlad, jer je, kako kaže, svakom čovjeku potrebna fizička i duhovna spremnost, zbog velikih gužvi.
"Hadž je za mladog čovjeka da može da zapamti i da ispriča i drugom da ideju da doživi ono što je on doživio. Nakon obavljenog hadža obaveza je za hadžiju da se još više drži vjere i da nastoji da što manje griješi kako ne bi poništio svoj hadž", rekao je on.
Putovanje za 2.650 eura
Hadž je preko Islamske zajednice Crne Gore koštao 2.650 eura, a među hadžijama bilo je i osam hadžijinica. Preko dva miliona hadžija bilo je iz Indonezije, 104.000 iz Turske, 100.000 iz Egipta, 100.000 iz Irana, veliki broj bio je iz Francuske, Arapa, Indijaca, Alžiraca, Pakistanaca, Avganistanaca, iz Bosne i Hercegovine bilo je 1.600, iz Albanije oko 300 hadžija, a za čuvanje reda i mira hadžija bilo je angažovano 100.000 vojnika.
"Običaji hadža i propisi nisu se mijenjali i ne mogu se mijenjati do Sudnjeg dana, a Poslanik Muhamed je kazao „uzmite obrede hadža od mene“. Postoji izreka Poslanika (hadis) ko obavi ispravno hadž, ne griješeći i ne svađajući se, vratiće se s njega, s grijesima oproštenim, kao od majke rođen", dodao je Redžematović.
Običaji hadža i propisi nisu se mijenjali i ne mogu se mijenjati do Sudnjeg dana, a Poslanik Muhamed je kazao „uzmite obrede hadža od mene
Ukoliko ovaj zavjet bude iskren onda je, objašnjava Redžematović, učinjen “hadž mebrur”, i čovjek je postigao smisao hadža i očekuje nagradu kako na ovom tako i na budućem svijetu.
"Tavaf je simbol jedinstva muslimana, posljednja stepenica vjernika do Uzvišenog Alaha i konačna predaja Njemu, traženje duhovnog bogatstva. Za vrijeme obavljanja hadža obavlja se više tavafa, ali su najpoznatija tri tavafa koja su vezana za obrede hadža, a to su “Tavaful-kudum”, to je prvi susret sa Ka’bom – Bejtulahom. “Tavaful-ifada” ili “Tavaful-zijareh”, najvažniji je tavaf, koji se obavlja nakon bacanja kamenčića i klanja kurbana na Mini i “Tavaful-veda’a” – oprosni tavaf, koji se obavlja pri napuštanju Meke", kazao je Redžematović.
Bonus video:
