U ustanovama u kojima su smještene osobe lišene slobode u prošloj godini nije bilo zabilježenih slučajeva torture, kazao je zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, Šućko Baković.
On je danas predstavio godišnji Izvještaj nacionalnog mehanizma za prevenciju torture (NPM) koji sadrži podatke o redovnim obilascima centara bezbjednosti (CB) Berane i Bijelo Polje, odjeljenja bezbjednosti (OB) Ulcinj i Danilovgrad kao i Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija Bijelo Polje.
Izvještaju sadrži i nalaze o obilascima Klinike za psihijatriju KCCG, odjeljenja za psihijatriju Opšte bolnice Nikšić, CB Nikšić, OB Plužine i Rožaje, Zavoda za izvršenje krivinih sankcija - Zatvor za žene, Centra Ljubović, Zavoda Komanski most, Specijalne bolnice za psihijatriju Kotor, Prihvatilišta za strance i Centra za tražioce azila.
U izvještaju je ocijenjeno da ukupni životni uslovi u Specijalnoj bolnici za psihijatriju još nijesu zadovoljavajućih, a kao razlozi takvog stanja navode se nedostatak medicinskog osoblja, loši materijalni uslovi i preveliki broj takozvanih socijalnih pacijenata.
Baković je kazao da Specijalnoj bolnici nedostaju i kreveti, dušeci, posteljina i garderoba za pacijente.
“Bolnica je i dalje opterećena takozvanim socijalnim pacijentima, a rješavanje ovoga problema se ne nazire”, rekao je Baković na konferenciji za novinare.
Govoreći o Klinici za psihijatriju Kliničkog centra, on je kazao da su materijalni uslovi u njoj i dalje nezadovoljavajući.
“Iako su do kraja izvještajne 2017. godine djelimično unaprijeđeni materijalni uslovi, što je pohvalno, zapažamo da je neophodno i dalje preduzimati korake u cilju dostizanja optimalnog terapeutskog okruženja”, kazao je Baković.
Prema njegovim riječima, uvidom u medicinsku dokumentaciju pacijenata, uočeno je da kod gotovo polovine nedostaje Izjava o prihvatanju primjene medicinske procedure (dobrovoljnom pristanku za smještaj i liječenje), a da kod onih koji su je potpisali ista nije nigdje zavedena.
Takođe je primjećeno da nijedna od istorija bolesti pacijenata zatečenih na liječenju nije posjedovala individualni plan liječenja i rehabilitacije.
“Na Klinici ne postoji posebna prostorija za realizaciju primjene izolacije i ograničenja kretanja. Primjena ove mjere vrši se na neadekvatan način. Potencijalne žalbe i prigovori namijenjeni Zaštitniku prava pacijenata se popunjavaju na formularu koji se nalazi kod glavne sestre, što djelimično poništava princip anonimnosti prijave”, pojasnio je Baković.
Što se tiče Odjeljenja za psihijatriju nikšićke bolnice, na osnovu sagledavanja uslova boravka i tretmana pacijenata, kao i uslova rada ljekara i srednjeg medicinskog kadra, NPM je konstatovao zadovoljavajuće materijalne uslove.
“U pogledu tretmana pacijenata, primjećuje se da pri primjeni medikamentozne terapije poštuju pravila dobre kliničke prakse. Zapaženo je da se mjera fiksacije na odjeljenju vrši upotrebom kožnih kaiševa koj nijesu adekvatni za tu namjenu a primjećeno je da pacijenti nedovoljno borave na svježem vazduhu”, naveo je Baković.
Kako je kazao, NPM je redovnim obilascima obuhvatio organizacione jedinice Uprave policije, a predmet pažnje prilikom obilazaka bili su uslovi u prostorijama za zadržavnje i tretman – postupanje prema licima lišenim slobode, sa akcentom na zaštitu od svih oblika zlostavljanja.
Zaštitnik je pojasnio da su tri osnovne garancije za zaštitu osoba lišenih slobode pravo da obavijesti člana porodice ili drugu blisku osobu o lišenju slobode, pravo na advokata i na medicinski predmet.
“Na osnovu obilazaka konstatovali smo da je uglavnom ostvaren napredak, kako u pogledu materjalnih uslova tako i zaštite prava lica lišenih slobode, ali su uočene i određene nepravilnosti za čije otklanjanje smo dali preporuke”, naveo je on.
Ombudsman je ukazao da se obilasci sprovode redovno, najavljeno ili nenajavljeno ili ad hoc.
Kako je dodao, NPM je obavio 17 obilaska, od kojih sedam redovnih i devet kontrolnih obilazaka organa, organizacija i ustanova u kojima su smještena lica lišena slobode ili lica kojima je ograničeno kretanje. Svi obilasci, osim jednog, bili su nenajavljeni.
Upitan da li se može dati generalna ocjena u pogledu napretka u suzbijanju torture u odnosu na prethodni period, Baković je kazao da u 2017.godini u ustanovama i zatvorima nije bilo zabilježenih slučajeva torture.
“U davanju takve ocjene mora se uvijek biti oprezan. Na osnovu onog što smo mi kroz boravak tamo vidjeli i pritužbi zatvorenika, nijesmo zaključili da je bilo, ali ne možemo tvrditi da je tako. Kao institucija se svakako zalažemo za nultu toleranciju torture ”, rekao je on.
Zaštitnik je podsjetio na slučaj iz Specijalne bolnice iz Kotora koji se desio 2016, ali je institucija za njega saznala u novembru prošle godine.
“Zabilježili smo nečovječno postupanje jednog zaposlenog u odnosu na nekoliko pacijenata. Postupajući po službenoj dužnosti dali smo mišljenje i preporuke ustanovi, između ostalog da se utvrdi disciplinksa odgovornost osobe koja je počinila nečovječno postupanje. Ustanova je dobro reagovala i ta soba ne radi više”, rekao je on.
Baković je naveo da je po službenoj dužnosti dostavljena dokumentacija nadležnom tužilaštvu, kako bi se utvrdilo ima li elemenata krivićne odgovornosti.
Bonus video:
