Za Davora Novovića, maratonskog plivača kome kroz krv, kako sam kaže, teče voda Jadrana, ali i hladnog Lima, zna cijeli svijet. On je četvorostruki rekorder u maratonskom plivanju, ušao je u Ginisovu knjigu čisto iz opklade, od njega bježe krokodili i anakonde.
Rodio su u Kotoru prije 38 godina, na veliki hrišćanski praznik Preobraženje. Igrao je vaterpolo za Plivački klub „Primorac“, karijeru nastavio u Sidneju, zatim u Torontu, a sada je član PK „Partizan“.
"Rodio sam se pored mora i logično je da mi je voda ušla u krv. Ali moja krv, često to kažem u šali, je dodatno 'plava' jer kroz nju 'teče' i voda Lima, pošto su moji Novovići iz Vasojevića. Moj otac je sa prelijepe planine Čakor, iz sela Gornja Žanjica, sišao na more. A njegov sin je 'pomodrio' mnoge svjetske vode donoseći im malo vode sa Jadrana i iz Lima", kroz smiješak kaže Novović koga na primorju zovu „čudo sa Jadrana“, a u Beogradu „terazijski Crnogorac“. On je ponosan na oba nadimka.
Plivao iz opklade i rušio rekorde
Kada su se prijatelji iz Beograda opkladili sa njim da za deset sati ne može preplivati relaciju od Petrovca do Budve dugu 16 kilometara, odmah je prihvatio izazov. Na ugovoreni cilj stigao je za pet sati i devet minuta, dobio, kako reče, pet minuta slave, ali i pozamašnu cifru od opklade – 18.000 maraka.
Prije pet godina ušao je, prvi put, u Ginisovu knjigu rekorda kao prvi čovjek koji je uspio da spoji dvije obale Jadranskog mora
Prije pet godina ušao je, prvi put, u Ginisovu knjigu rekorda kao prvi čovjek koji je uspio da spoji dvije obale Jadranskog mora. Dionicu od Barija do Petrovca dugu 207 kilometara preplivao je za devet dana. Prije njega je Zan Sianin iz Koreje 203 kilometra u Sredozemnom moru isplivao za 16 dana. Davor je bio siguran da on može brže i bolje. I nije pogriješio.
"Riješio sam da oborim Sianinov rekord, a u tome me podržala dijaspora iz Toronta. U obaranje rekorda krenuli smo na Petrovdan, 12. jula 2006. godine. I dionica je bila duga 210 kilometara, ali jaki cikloni i bura koja je nosila sve pred sobom su ’skratili’ put za tri kilometra, tako da sam 207 kilometara preplivao za 204 sata", priča Davor, kao da je sasvim normalna i lagana stvar plivati kilometar na sat devet dana uz pauze dozvoljene za etapno plivanje.
„Plave grobnice“ za Kenedijevog sina bezopasne
Lamanš je poznat kao „grobnica“ brodova. Iako je dug svega 32 kilometra, mnogim plivačima njegovo preplivavanje je neostvareni san. Više od 500 plivača je pokušalo da iz jednog duška prepliva Lamanš. Za njih šestoro to je bio i posljednji izazov. Što se tiče Balkanaca, samo je Atina Bojadži iz Makedonije iz sedmog puta uspjela da ga prepliva. O njoj je kasnije snimljen film „Uspravi se Delfina“.
"Ja sam 11. koji je uspio da 'plavu grobnicu' prepliva iz prvog puta. Pošto me ciklon udaljio dva kilometra od obale Francuske, umjesto 32, preplivao sam 34 kilometra, bez odmaranja za deset sati i 44 minuta. Nakon toga je došao novi rekord – od Krfa do Herceg Novog, dionicu dugu 1.280 kilometara, preplivao sam za 33 dana. Na taj način oteo sam trofej Veljku Rogošiću iz Hrvatske koji je preplivao 970 kilometara i držao rekord punih 35 godina", ne bez ponosa kaže Davor.
Preplivao je i čuvena Otranska vrata, mjesto koje, takođe, važi za „grobnicu brodova“ i uspio da prođe mjesto gdje se njegov otac, koji je u mladosti bio mornar, za vrijeme jedne oluje onesvijestio. Tada su svi oduševljeno pričali kako je „Kenedijev sin“ preplivao mjesto na kome je Kenedi zamalo doživio brodolom.
"Poslije ubistva Džona Kenedija, 1963. godine, moj otac je brodom pristao na obalu Nju Orleansa i doživio da bude uhapšen zbog sličnosti sa ubijenim predsjednikom. Američka policija je pomislila da je ubistvo lažirano, da je Kenedi i dalje živ, ali su se poslije urađene DNK analize i svjedočenja predsjednikove udovice Žakline Kenedi uvjerili da je, ipak, riječ o Blagoju Novoviću. Od tada moj otac ima nadimak Kenedi", kaže Davor.
Preplivao je on i Skadarsko jezero, Ohridsko, organizovao humanitarni maraton od Herceg Novog do Ulcinja kako bi sagradio crkvu koja se nalazila na ostrvu preko puta Petrovca i koja je u zemljotresu 1979. godine srušena. Uspio je u tome – crkva je obnovljena, a on se u njoj, nakon nekoliko dana vjenčao sa Beograđankom, čija porodica je porijeklom iz Like. Tamo je krstio i sina Dušana.
Nova opklada i rekord za Ginisa
"Naši ljudi iz dijaspore iz Kanade su se opkladili sa slovenačkom dijasporom da ću oboriti rekord njihovog zemljaka Martina Strela koji je rijeku Amazon preplivao za 66 dana. Riješio sam da prihvatim izazov i da ne razočaram ljude koji su vjerovali u mene. Prošle godine sam najdužu rijeku preplivao za 20 dana prije Slovenca, plivajući u prosjeku 16 sati 118 kilometara dnevno", kaže Davor.
On je uspio da 5.450 kilometara prepliva za 46 dana. Dok je plivao bio je u mreži koja je pričvršćena za jahtu gdje su GPS uređaji osmatrali okolinu na 200 metara, pa je tako imao vremena, ako slučajno naiđe kakav nepozvani gost, poput krokodila, da se popne na jahtu. A bilo je svega.
"Dok sam plivao čuo sam svakakve krike iz prašume, vidio anakonde, zmije, krokodile. Nije to bila ona voda na koju sam navikao. Čak su i drugačiji vjetrovi duvali, ali uspio sam da je savladam i ljudima iz dijaspore donesem pobjedu. Sada oni, umjesto Slovenaca, mogu da se hvale", kroz osmijeh priča Davor koji za sebe tvrdi da ima duh Jadrana, gdje se rodio, i snagu velikog grada, gdje sada živi.
Skoro 5.500 km je preplivao za 46 dana
Ali ne zaboravlja on ni svoje korijene. Uvijek sa ponosom ističe da su Novovići iz Vasojevića i da je vode Lima, “pitkog Amazona”, kako ga zove, ulio u sva mora.
Od Švarcvalda do Hilandara
Za narednu godinu Davor se sprema za novi podvig.
"Namjeravam da na Vidovdan krenem od Švarcvalda do Hilandara. Dionica je duga 7.000 kilometara i proći ću kroz 12 država, od kojih su sedam u Evropskoj uniji. Cilj mi je da Hilandaru poklonim minibus, jer je stari koji putnike prevozi od trajekta u Krakovu do Hilandara u lošem stanju. To će biti poklon od mog sina Dušana", kaže Davor koji vjeruje da će mu u ostvarenju novog cilja, kao i do sada, pomoći ljudi iz kluba, dijaspore, ali i svi oni koji žele da „čudo sa Jadrana“ postavi još jedan rekord.
Bonus video:
