Crna Gora nije ostvarila napredak u usklađivanju domaćeg i evropskog zakonodavstva u dijelu koji reguliše pristup informacijama iz oblasti životne sredine, pristup pravdi, ekološku odgovornost i stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu sa prekograničnog aspekta, piše u Izvještaju Evropske komisije o napretku države za 2011. godinu.
Iz Ministarstva održivog razvoja i turizma objasnili su da se poglavlje 27, koje se tiče životne sredine, smatra jednim od najskupljih, najvećih i najsloženijih u procesu EU integracija i podrazumijeva izgradnju ekološke infrastrukture i ulaganje u tehnologiju.
“Iako je proces zahtjevan, mislim da bi trebalo da ga doživljavamo kao veliku šansu da unaprijedimo stanje u oblasti životne sredine. U narednom periodu pristupićemo izradi nacionalne strategije investiranja u životnu sredinu kako bismo jasno sagledali koliko je novca potrebno opredijeliti za svaku oblast posebno, da bismo identifikovali izvore finansiranja ekoloških projekata i vremensku dinamiku svih aktivnosti”, kazala je za “Vijesti” pomoćnica ministra za oblast životne sredine Ivana Vojinović.
Ona smatra da su, upoređujući posljednji Izvještaj i konstatacije iz analitičkog izvještaja, ipak napredovali.
Izvještaj obuhvata period od oktobra 2010. do septembra 2011. godine
Kako je kazala, izvještaj obuhvata period od oktobra 2010. do septembra 2011. godine i njime nije obuhvaćen “značajan broj aktivnosti” koje je Ministarstvo prije njegovog donošenja započelo.
Svjesni da moraju uložiti dodatne napore
Iako je Crna Gora unaprijedila zakonodavni okvir u oblasti životne sredine, u Ministarstvu su, prema njenim riječima, svjesni da moraju uložiti dodatne napore kako bi propise uskladili sa pravnom regulativom EU i sproveli donijete zakone.
Vojinović se nije složila sa navodima iz Izvještaja da je civilni sektor još nedovoljno uključen u procese odlučivanja, ističući da je saradnja sa NVO sektorom napredovala, kao i da je tokom prvih devet mjeseci objavljeno jedanaest javnih poziva za učešće u procesu izrade zakona i strateških dokumenata. Ona je naglasila i da su kroz projekat IPA 2010 obezbijedili 500 hiljada eura za projekat unapređenja informisanja i učešća javnosti u politici zaštite životne sredine.
I dalje se najveći dio otpada odlaže na otvorena odlagališta
U oblasti upravljanja otpadom, kako piše u Izvještaju, napredak je ograničen na usvajanje propisa, koji se odnose na dozvole, uvoz i izvoz otpada i tretiranje određenih tokova otpada.
“I dalje se najveći dio otpada odlaže na otvorena odlagališta ili više nelegalnih deponija"
“I dalje se najveći dio otpada odlaže na otvorena odlagališta ili više nelegalnih deponija. Izrada integrisanog sistema upravljanja otpadom je u ranoj fazi i postignut je mali napredak, posebno u pogledu izgradnje regionalnih deponija u skladu sa standardima EU”, navodi se u tom dokumentu.
Napretka nema ni u oblasti kvaliteta voda gdje je prepoznato “nedovoljno ulaganje, nejasna podjela odgovornosti među nadležnim organima i nedostatak koherentnosti u njihovim aktivnostima koje ozbiljno ometaju napredak u ovoj oblasti”.
Kasni sprovođenje direktiva o staništima i pticama
Vojinović je istakla da podjela nadležnosti u oblasti voda nije samo problem Crne Gore, već i svih država regiona. Kako je objasnila kada su nadležnosti i odgovornosti nejasno definisane i preklapaju se dolazi do zastoja u rješavanju problema i odsustva odgovornosti bilo koga od nadležnih.
“Vlada Crne Gore je usvojila strateški dokument u kome su date smjernice za reformu državne uprave, kao i planovi za sprovođenje reformi, tako da će ovo biti prilika da se pitanja oko kojih postoje preklapanja nadležnosti počnu rješavati”, objasnila je ona.
U izvještaju se navodi i da kasni sprovođenje direktiva o staništima i pticama i dopuna naučnih podataka za određivanje zaštićenih oblasti i budućih lokacija NATURA 2000. I u oblasti klimatskih promjena Crna Gora ostvarila je mali napredak, potrebno je jačanje svijesti, a još uvijek nema nacionalne politike i akcionog plana za klimatske promjene. U Izvještaju piše i da je napredak ostvaren uglavnom u dijelu usvajanja propisa potrebnih za sprovođenje zakonodavstva o upravljanju otpadom, očuvanja prirode i ratifikaciju međunarodnih sporazuma.
Inspekcije treba ojačati
U Izvještaju za 2011. piše da, nakon promjene Vlade i ministarstva nadležnog za oblast životne sredine u oblasti upravljanja otpadom, nije došlo do značajnih poboljšanja administrativnih kapaciteta.
Poseban problem je visok stepen zavisnosti od zaposlenih na određeno vrijeme i česte promjene u broju zaposlenih u ministarstvu. Agencija za zaštitu životne sredine, sa druge strane, ima poboljšane kapacitete, ali je Evropa prepoznala da se mora ojačati inspekcijsko odjeljenje.
“Iako se ukupan broj inspekcija na nacionalnom nivou povećava, postoje problemi sa adekvatnim upravljanjem inspekcijskim kontrolama"
“Iako se ukupan broj inspekcija na nacionalnom nivou povećava, postoje problemi sa adekvatnim upravljanjem inspekcijskim kontrolama, evidentiranjem kršenja propisa i podnošenjem prijava za prekršaje radi daljeg procesuiranja”, piše u Izvještaju.
Vojinović je kazala da uspjeh u oblasti životne sredine zavisi od jačanja administrativnih kapaciteta na lokalnom i na državnom nivou, ali i u zakonodavstvu, inspekcijskom nadzoru i sudstvu.
Galerija
Bonus video:
