Najrazvijeniji oblik kulturno-zabavnog života u Nikšiću 1971. godine bila je kafana i tada ih je u gradu bilo 93.
Tada su postojala i dva bioskopa, a danas Nikšićani imaju samo sjećanje na njih. Oni stariji, naravno, jer djeca ne znaju za taj vid zabave.
Nikšićki bioskop zvanično je prestao sa radom 2003. godine zbog, kako su tada iz lokalne vlasti objasnili, činjenice da u bioskopskoj sali nema grijanja. Međutim, više od dvije decenije gledanje filmova na velikom platnu nije bila svakodnevica Nikšićana.
Za sada nema zainteresovanih koji bi se “smilovali” da Nikšićanima ponovo vrate “prozor u svijet”.
Za sada nema zainteresovanih koji bi se “smilovali” da Nikšićanima ponovo vrate “prozor u svijet”.
Postoje, međutim, naznake da bi projekat mogao da uđe u kapitalni budžet za 2012. godinu.
“Radovi na rekonstrukciji sale ‘18. septembar’ nijesu završeni zbog nedostatka sredstava. Realizacija projekta je predviđena u dvije faze. Prva je sanacija krova i fasade i ona je završena prije dvije godine. Realizacija druge faze, uređenje enterijera, još nije počela zbog nedostatka sredstava. Nastavak radova se očekuje onog momenta kada Opština pronađe partnera sa kojim bi mogla ući u realizaciju ovog zahtjevnog projekta. Do sada su za prvu fazu utrošena 526.492 eura. Predračunska vrijednost za drugu fazu iznosi 1.430.000 eura”, stoji u odgovoru Službe predsjednika Opštine Nikšić Nebojše Radojičića.
Kako lokalne vlasti nemaju para za bioskop
Baka Danica, koja je sa unukom Markom šetala ispred bioskopa “18. septembar” trudila se da mu objasni kakav je događaj gledati film u bioskopu, i kako je ona nekada satima stajala da kupi kartu za film “Hajde da se volimo”, koji je odgledalo 12.450 Nikšićana.
Drugi grad u Crnoj Gori koji je decenijama bio kulturni centar, ima blizu pet puta više stanovnika, ali je zato bez bioskopa.
Osamdesetih godina bioskop je dnevno posjećivalo oko 2.400 ljudi.
Danas, drugi grad u Crnoj Gori koji je decenijama bio kulturni centar, ima blizu pet puta više stanovnika, ali je zato bez bioskopa.
Prvi bioskop otvoren 1912.
Prvi bioskop u Nikšiću u prizemlju svoje kuće koja se nalazila u nekadašnjoj Pivarskoj ulici otvorio je Branko Šobajić 1912. godine.
On je radio do 1914. godine, kada su ga Austrougari pretvorili u takozvani vojni bioskop. Nakon Šobajića 25. aprila 1923. godine, braća Todor i Risto Bošković, trgovci, otvorili su „bioskopsko pozorište“, kako su tada zvali kino salu, koje je bilo smješteno u kafani Đurađevića. Imalo je 250 sjedišta, a filmove je prikazivao Ristov sin Boško.
Dvije godine kasnije dobrovoljnim prilozima građana napravljen je Zanatlijsko-narodni dom, u narodu poznat kao pozorište, gdje je Pero Berkuljan svojevremeno držao bioskop.
Čak je postojao i „putujući bioskop“ koji je 50’ih i 60’ih godina prošloga vijeka išao po nikšićkim selima i omogućavao mještanima da i oni vide „pokretne slike“ na filmskom platnu.
Zgrada Doma sindikata završena je 1961. godine i u njoj je otvoren bioskop „18. septembar“ koji je bio jedan od tehnički najbolje opremljenih u bivšoj Jugoslaviji. Uporedo sa njim radio je i bioskop „Kultura“ u starom pozorištu, kao i bioksop u Domu JNA koji je imao i ljetnju baštu.
Čak je postojao i „putujući bioskop“ koji je 50’ih i 60’ih godina prošloga vijeka išao po nikšićkim selima i omogućavao mještanima da i oni vide „pokretne slike“ na filmskom platnu.
Željezara je 1962. godine u svom Sindikalnom domu otvorila bioskop koji je imao redovni nedjeljni program. Nekoliko godina ranije, 1. maja 1956. u Nikšiću je otvoren prvi dječiji bioskop u Crnoj Gori.
Galerija
Bonus video:
