Lopovi ne prezaju ni od ljudskih kostiju i odnose bakar sa olupine francuskog ratnog broda "Dague" potpoljenog kod Bara prije skoro 100 godina.
Ekipa arheologa koji istražuju podmorje od Bara do Ulcinja vidjeli su na dnu tragove velike upornosti i bezobzirnosti kradljivaca bakra, javlja Bar info.
"Zatekli smo nevjerovatan prizor, bolje reći krah kulture i civilizacije! Neko se dosjetio da očerupa sve bakrene cijevi sa broda, pa je spremljena sva moguća logistika da se izvadi maltene čitava mašina broda", priča jedan od vođa arheološkog tima, Baranin Mladen Zagarčanin .
"Na pijesku se vide rastrgnute kosti poginutih mornara, njihove cipele, djelovi opreme... Pitamo se, kako je moguće da neko ima srca i snage da krade sa broda gdje još leže desetine skeleta poginulih mornara i oficira.”
Neko permanentno radi, kaže arheolog. Vide se rastureni djelovi broda, i spremljena sredstva kako bi se bakar sa nemjerljivo važnog dijela istorije Crne Gore potpuno odnio.
Zagarčanin se pita kako je moguće da neko osjećanja humanosti prema poginulim mornarima čije se kosti nemilosrdno razbacuju i odnose po kućama.
Brod ‘Dague’ (‘Bodež’) je francuska kontratorpiljerka potopljena 1915. godine.
Brod od 1967. pod zaštitom
Kako kažu arheolozi, francuski vojni ataše će biti obavješten o ovim dešavanjima, pa se nadaju da će Francuzi reagovati da zaštite svoju relikviju, koja je i naša, “jer drugog izlaza nema, ovdje se niko ne okreće”.
"Neko je bacio dinamit (u cilju lova ribe) blizu mjesta gdje smo ronili. Osjećaj je bio strašan, a arheolozi iz inostranstva nisu mogli da vjeruju..."
Prema navodima iz pomorskih godišnjaka, “Dague” je sagrađen 1908. god. u brodogradilištu Lorienne na Atlantiku.
Posjedovao je tri parne mašine, koje su mu omogućavale da razvije, za ono vrijeme impresivnu, brzinu od 30 milja na sat, neophodnu za borbu protiv suparnika.
Nosivost mu je bila 731 bruto-registarsku tonu, a u francuskoj floti je pred izbijanje Prvog svjetskog rata, postojao još samo jedan brod slične namjene i konstrukcije.
Godišnjak “Navy League” za 1915. opisuje da je bio naoružan sa dva topa 37 mm i sa četiri torpedne cijevi.
"Bodež" vozio hranu za crnogorsku vojsku
Pronađeni ostaci u nauci nepoznatog drevnog brodoloma, ali naučnici ne smiju da otkriju lokaciju!
Tako je bilo i 24. februara 1915. godine. Parobrod “Whitehead” je dopremio hranu, uz pratnju razarača “Dague” i “Foulx” koji su ostali na sidrištu. U toku noći počeo je jak vjetar, a kontratorpiljerki “Dague” sidro je počelo da “ore” po morskom dnu. Zakačilo je austro-ugarsku minu, brod je prepolovljen i potonuo sa 39 članova posade.
Od 79 mornara spasilo se samo 40.
Godinama je ispred Zavičajnog muzeja u Baru bio izložen torpedo sa tog broda, koji je bio prava atrakcija.
Bacili dinamit na naučnike
Zagarčanin i arheolozi doživjeli su još jedan stres prije tri dana kada su jedva izvukli živu glavu.
“Neko je bacio dinamit (u cilju lova ribe) blizu mjesta gdje smo ronili. Osjećaj je bio strašan, a arheolozi iz inostranstva nisu mogli da vjeruju šta se dešava. Činilo se kao da će glave da nam eksplodiraju. Neko u ovoj državi ne želi da radi svoj posao, ili postoje drugi razlozi koje ne razumijemo. Dok svi ne izginemo pod vodom, izgleda da se neće ništa promijeniti”, kaže on.
Petnaestak dana traje istraživanje u okviru projekta “Zaštita i istraživanje podvodnog nasljeđa Crne Gore", u saradnji Southampton Univerziteta i crnogorskih arheologa, okupljenih oko JP Kulturni centar Bar - Zavičajni muzej.
Brodolom nepoznat nauci
Ekipa je ronila na pozicijama Ponta Volujica, Valdanos, Stari Ulcinj.
Da sve ne bi bilo crno, Zagarčanin kaže da je ekipa do sada pronašla ostatke u nauci nepoznatog brodoloma, o kojih je jedan iz I vijeka prije nove ere, dok je drugi iz VI vijeka naše ere.
“Zašto ne govorimo poziciju, pogodite?”, pita Zagarčanin.
Galerija
Bonus video:
