Za pacijente, posebno one koji su hronični bolesnici, česta nestašica ljekova nije jedina glavobolja.
Ne samo da su prinuđeni da ih kupuju u privatnim apotekama, već je tom prilikom apotekar, da bi im prodao lijek, dužan i da im uzme recept izabranog doktora. Ali, ukoliko u međuvremenu državne apoteke dobiju medikament koji im je neophodan, pacijenti nemaju recept na osnovu kojeg bi lijek podigli. "Redovno mi se dešava da lijek koji koristim kao terapiju ili određeni antidepresiv kupim u privatnoj apoteci, jer ih u državnim trenutno nemaju ili mi nude zamjene koje mi ne odgovaraju, zbog vrtoglavice i sličnih simptoma. Apotekar mi, jer tako nalaže zakon, uzme recept, pa ukoliko u državnoj apoteci nakon par dana i dobiju par kutija, nijesam u prilici da ih, uz simboličnu participaciju, podignem", objašnjava Podgoričanin Momo Dragojević. On smatra da problem ne bi postojao kada u javnim apotekama ne bi bile tako česte nestašice ljekova, a ovako se, kako tvrdi, "skoro uvijek desi da, dok on podigne novi recept od ljekara, ljekovi prođu".
Pacijenti se često žale Dragojević vjeruje i da bi, za građane, sve bilo jednostavnije kada bi privatnim apotekama, prilikom kupovine lijeka, bila dovoljna kopija ili evidencioni broj propisanog recepta. Da se pacijenti zbog toga često žale, potvrdila je za "Vijesti" načelnica organizacione jedinice Izabrani doktor za odrasle Doma zdravlja Podgorica Mirjana Dobrović-Milošević.
Propisani recept važi za podizanje medikamenata je 15 dana, izuzev antibiotika za koje je tri dana
Po terapiju nedjelju dana ranijeSa privatnim apotekama nijesmo informatički povezani, te nemamo potvrdu da je propisani recept kod njih, što svakako nije naš propust, a novi recept smijemo izdati tek po isteku postojećeg. "Problem najčešće nastaje kod pacijenata koji odbijaju da uzimaju zamjene. Terapija kod hroničnih bolesnika propisuje se mjesečno, a obično da bi im olakšali propisujemo po dvije kutije", kazala je dr Milosevic. Ona savjetuje pacijente da za recepte za neophodnu terapiju dođu nedelju dana ranije, kako bi imali vremena da na vrijeme obezbijede lijek. Da li pojedinih ljekova koje propisuju trenutna nema u apotekama, prema njenim riječima, doktori ne mogu znati.
Ljekari ne znaju kojih ljekova nema u apotekama Načelnica Dobrović-Milošević objašnjava da izabrani doktori ne dobijaju informacije o ljekovima kojih trenutno nema u apotekama, te da propisuju ono što je pacijentu neophodno u liječenju.
"Možda bi taj sistem trebalo mijenjati. U svakom slučaju, propisujemo ono što je neophodno u liječenju ili je naznačeno na izvještaju ljekara specijaliste, pa i ako ti medikamenti nijesu na pozitivnoj listi, što je naše zakonsko pravo", naglasila je doktorica.
Apoteke dužne da zadrže recept Iz podgoričke privatne apoteke "Radović" objasnili su da su za svaki izdati lijek na recept dužni da taj recept zadrže, ali i da to nerijetko građani ne shvataju. "Dešava se da se zbog toga bune, objašnjavajući da će onda morati ponovo da zakazuju i čekaju na pregled kod izbaranog doktora, što im oduzima i vrijeme, a starijim ljudima veoma teško pada", kazali su iz te apoteke, smatrajući da bi se za to moralo pronaći neko adekvatnije rješenje. Oni su naveli da su sve recepte dužni da prilikom kontrole stave na uvid Zdravstveno-sanitamoj inspekciji.
"U toku nalaženje optimalnog rješenja" Iz Zdravstveno-sanitarne inspekcije Ministarstva zdravlja uvjeravaju da je ,,u toku nalaženje optimalnog rješenja koje će osiguranicima olakšati postupak, odnosno osloboditi ih obaveze prilaganja recepata prilikom refundiranja sredstava po osnovu kupljenog lijeka u privatnoj apoteci". Oni su objasnili da se lijek izdaje isljučivo na recept ako za njega važi takav režim izdavanja, kako u javnim tako i u privatnim apotekama i to shodno zdravstvenom stanju i prirodi bolesti, najviše do dva pakovanja. "Kazna za izdavanje ljekova suprotno propisanom režimu prema važećem Zakonu o ljekovima za pravno lice je od 3.500 do 20.000 eura, i odgovorno lice u pravnom licu od 350 do 2.000 eura", upozorili su iz te ustanove.
Bonus video:
