U vrtgolu političke i kulturološke polemike oko toga šta djeca i koji bi jezik trebalo da uče u obrazovanim ustanovama u Crnoj Gori, te jasnoj podjeli na one koji su za srpski i one koji su za uvođenje crnogorskog, Budva na scenu uvodi novu realnost - ruski jezik, kao pandam službenom.
Iako zvanično, prema posljednjem popisu, u Budvi živi svega 210 građana koji se izjašnjavaju kao Rusi, metropola turizma može sa pravom nositi naziv najvećeg ruskog grada u Crnoj Gori, u kome ljeti živi i više od deset hiljada ljudi iz nekadašnje kolijevke socijalizma.
A sve je započelo ekspanzijom tržišta nekretnina s polovine prošle decenije, te građevinskim bumom i nezaustavljivim ruskim kapitalom koji je mrvio sve pred sobom i mirno ljetovalište pretvorio u grad milionera.
Posljedica je da danas u Budvi svuda može da se čuje ruski jezik i svakodnevica da svako od mještana za prvog komšiju ima Rusa, pa je sprozumijevanje na ovom slovenskom jeziku postalo neophodnost.
"Priča se, priča da Rusi dolaze"
I dok je država nemilice prodavala privredne gigante, od Kombinata aluminijuma do hotela uglavnom ruskim biznismenima, a mještani u „bogatim Rusima“ vidjeli jedinu mogućnost milionskog unovčavanja đedovine, dotle je grad polako počeo mijenjati svoju demografsku sliku.
I upravo činjenica da je gro nekretnina koje su prodate unazad nekoliko godina u vlasništvu Rusa, od kojih se mnogi odlučuju da iz hladne Rusije presele u Budvu, dovela je toga da je mediteranski duh primorskoga grada dobio novi kulturološki izraz.
Sve one navike koje su imali u svojoj rodnoj zemlji, novi stanovnici Budve su donijeli, ne odričući se svoje kulture niti jezika
Sve one navike koje su imali u svojoj rodnoj zemlji, novi stanovnici Budve su donijeli, ne odričući se svoje kulture niti jezika, pa kao rezultat toga, danas u metropoli turizma osim kozmetičkih i frizerskih salona, biblioteke, ugostiteljskih lokala, radija, ljekarskih ordinacija, najavljeno je čak i otvaranje prve ruske obrazovne institucije.
Da li je Budva uspjela da asimiluje sve one koji su u nju došli, ili su je novi stanovnici polako počeli mijenjati, pitanje je pred kojim mnogi ili nemaju odgovora ili ga se boje dati.
A nekadašnji hit beogradske pop grupe „Zana“ – „Priča se, priča da Rusi dolaze“, svoju proročansku notu doživio je upravo u Budvi u kojoj današnjica obojena „ruskim“.
Sve spremno za otvaranje škole
I dok je sve spremno za otvaranje privatne ruske škole, prve takve vrste u Crnoj Gori, što nedovosmisleno ukazuje da ruska zajednica želi svojim sunarodnicima da priušti sve ono što imaju u matici, budvanski intelektualci, pozdravljajući takav gest, ipak, su zadržali dozu rezerve.
Ruska škola u Budvi
"U ponedjeljak je svečano otvaranje Međunarodne ruske škole “Bakalavr” i “Kluba za razvoj djece”. Toga dana imaćete mogućnost da se upoznate sa pedagoškim kadrom. Obuka se obavlja po programima predškolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja koje je propisalo Ministarstvo za obrazovanje i nauku Ruske Federacije. Učenici se upisuju u vrhunsku školu „Uspenski licej” u Moskvi i dobijaju sertifikate o obrazovanju prema ruskom programu. Osnovni cilj predstavništva je da se ruskoj i crnogorskoj djeci pruži mogućnost sticanja vrhunskog obrazovanja. Glavni prioriteti rada škole su razvoj djeteta, uz upotrebu savremenih pedagoških tehnologija, kao i njegovo zdravlje i bezbjednost", navela je za “Vijesti” direktorka Irina Gurnitskaja.
"Do sada je upisano petoro djece, a očekujemo da će ih biti još više", kazala je direktorka
Ona je istakla da se pohađa nastava do 11 razreda, te da su za prva tri mjeseca odredili popust, tako da školovanje košta 250 eura, a nakon toga mjesečno 500 eura.
"Do sada je upisano petoro djece, a očekujemo da će ih biti još više", kazala je direktorka.
Škola je smještena u kući naspram zgrade Opštine, gdje su se nekada nalazile poslovne kancelarije ruske građevinske kompanije „Miraks”, koja je nakon finansijskog sloma, prije godinu dana, napustila projekat izgradnje apartmanskog naselja „Astra Montenegro” na Zavali i napustila i kancelarije.
Ruska djeca do sada su nesmetano pohađala nastavu u budvanskim osnovnim i srednjim školama, pa je okvirno u njima bilo više od 50 ruskih đaka, koji su na našem jeziku sticala znanja, u okviru domaćeg obrazovnog sistema.
Otvaranje ruske škole kulturna i obrazovna potreba
Profesorka književnosti i teoretičarka Božena Jelušić istakla je da je otvaranje ruske škole njihova kulturna i obrazovna potreba.
"To ne mora ništa da bude loše, ako je sve legalno i prijavljeno. Vjerovatno je želja tih ljudi da u okviru svog obrazovnog sistema djecu obrazuju, vjerovatno da ta djeca imaju kasnije neki link za zapošljavanje u Rusiji. Prosto, da ne moraju da nostrifikuju diplome, da ostanu u okviru svoga jezika, a možda i manje vjeruju našem školskom sistemu, odnosno manje im je upotrebljiv za tamo", istakala je Jelušićeva.
Ona navodi da se ruska populacija na „neki način asimilovala, ali je, kako je istakla „pitanje koliko sa druge strane dobijaju nekog odgovora”.
"Na kraju krajeva, sigurnije se osjećaju sa svojim školama, ljekarima i ostalim. Mi smo mala zemlja, oni su veliki. Oni mogu da ovdje prenesu sve šta hoće. Slično je i u Turskoj, u Antaliji je sve na ruskom jeziku. Zato su oni za malu zemlju „opasni”, to je kao da muvu nagazi slon. To je jednostavno logika brojeva, mi smo za njih neki mali zabiti grad, cijela naša zemlja je tolika, a izuzetno im je privlačna", istakla je Jelušićeva.
"Na kraju krajeva, sigurnije se osjećaju sa svojim školama, ljekarima i ostalim. Mi smo mala zemlja, oni su veliki"
Profesor Mihailo Backović, dugogodišnji direktor Srednje škole u penziji, prema najavi otvaranja škole ima, kako kaže „ambivalentan stav”.
"Kao dugogodišnji prosvjetni radnik, veliki ljubitelj literature napisane na tom jeziku i porodično indoktrinirani rusofil, imam pozitivan stav, ali kao građanin Budve, analitički promišljajući šta to sa kulturološkog stanovišta znači, radikalno mijenjam stav. Prvih godina ovoga milenijuma u najezdi kapitala, ruski građanini novcem čije se porijeklo ne zna, a nijesu ga dobili moleći boga, ostvarili su simbiozu sa lokalnim DPS moćnicima i počele su nicati zgrade, vile, dvorci, gdje im nije mjesto, narušavajući ambijent i devastirajući prostor. U nezasitoj trci za profitom, zanemarene su sve one prirodne vrijednosti. Na kraju imamo veliki broj neprodatih stanova i apartmana, na hiljade, za koje se čekaju ruski kupci", kazao je Backović.
Turizam oslonjen na rusko tržište
Sudski tumač za njemački jezik i turistički radnik Vukašin Ćulafić smatra da je jedan od osnovnih razloga kraha crnogorskog turizma, to što je isključivo oslonjen na rusko tržište, te zanemarivanje zapadnoevropskog gosta.
"Njemci zaziru od „prljavog ruskog kapitala”, zato i nemamo nijednu ozbiljnu investiciju Njemačke u našoj zemlji, izuzev donacija. A donacije na našem jeziku prevedeno, znače pomoć siromašnim. Zanemarali smo njemačko i britansko tržište, ljude koji su najbolji gosti, koji produžuju sezonu. Kao posljedicu toga ima na hiljade vikend stanova i apartmana u vlasništvu ruskih državljana, čiji se ključevi izdaju negdje u Moskvi, a profit ide ilegalnim tokovima. Danas imamo situaciju da u Budvi ne možemo sresti dva čovjeka koji će na njemačkom znati da pozdrave njemačke goste. Nivo znanja jezika je katastrofalan. Obično u šali kažem da vjerujem da će naredni gradonačelnik Budve biti Rus", rekao je Ćulafić.
Uz gradnju autoputa i ulcinjske plaže kolonija od 260.000 Kineza i Arapa
Jelušićeva je istakla da „sve intervencije u maloj zemlji demografski znaju da budu vrlo, vrlo problematične”.
"Ima jedna zanimljiva priča kada je planirana izgradnja autoputa Bar-Boljare i velika ulcinjska plaža. Procjena je bila da se za ta dva velika projekta mora angažovati 76 hiljada radnika. Tu se obično angažuju strani radnici, i ideja je bila da rade Kinezi i Arapi. A posao je trebalo da traje između 15 i 20 godina. Ekonomski fakultet je časkom napravio studiju, samo za interne potrebe, po kojoj bi tih 76 hiljada radnika za 20 godina sigurno doveli i svoje porodice, i to je značilo oko 260 hiljada stranih državljana u Crnoj Gori. Onda je sve jasno ako se zna da u Crnoj Gori ima 620 hiljada stanovnika. Dok se Crnogorci plaše Srba, a ne bi trebalo da se plaše ni Srba ni Hrvata ni Bosanaca, bolje bi im bilo da razmisle šta će da dožive od Rusa, Kineza i eventualno Arapa", kazala je kroz smijeh Jelušićeva.
Vjeruju samo svojim ljekarima koji ilegalno liječe po kućama
Jelušićeva ističe da Rusi nemaju samo svoju školu, već imaju i svoju medicinu.
"Pored niza legalno otvorenih zdravstvenih institucija, koje su više za kojekakve tretmane, poput kozmetičkih, oni imaju ljekare u Budvi , koji nijesu prijavljeni, koji idu po pozivu, i koje zna samo ruska populacija. Oni tu svoju medicinu, koja je nešto drugačija od naše, neka sprega istočne i zapadne, ljekari primjenjuju po kućama, vjerovatno naplaćuju. To ima svoj potpuni sivi ilegalni tok, to niko ne prijavljuje a pošto se odvija ovdje za to se mora naplaćivati porez. Tako da su Rusi, pored školstva, razvili svoje zdravstvo. Oni imaju ljekare, koji su neprijavljeni i za koje zna samo ruska populacija. Oni njima više vjeruju, nego našim ljekarima i našim se ljekarima samo u nekim ekstremnim slučajevima obraćaju, ali ih liječe njihovi ljekari", kazala je Jelušićeva.
Bonus video:
