Predsjednik Ekološkog društva “Breznica” Milorad Mitrović pozvao je Pljevljake da masovno tuže državu, jer im nije obezbijedila zdravu životnu sredinu garantovanu Ustavom.
On je ocijenio da su tužbe pred domaćim i međunarodnim sudovima jedini način da se država natjera da konačno počne da rješava nagomilane ekološke probleme u gradu sa najzagađenijim vazduhom u Crnoj Gori, koji imaju razmjeru ekološkog genocida.
Ističe da postoji “velika vjerovatnoća” da bi Pljevljaci dobili spor i poziva se na sličan primjer u Italiji...
Mitrović je “Vijestima” kazao da bi građani na taj način dobili djelimičnu odštetu zbog narušavanja zdravlja i smrti bliskih osoba.
Sugeriše da bi trebalo tužiti i Elektroprivredu, u čijem sastavu posluje Termoelektrana - najveći zagađivač u Pljevljima.
“Država je svjesna da postoji problem enormnog zagađenja, ali neće da ga rješava. Uporno ignorišu stanje ne vodeći računa o građanima. I Svjetska zdravstvena organizacija je potvrdila da jedna od pet smrti u Pljevljima može da se dovede u vezu sa zagađenjem životne sredine“.
Prema zvaničnim podacima, tokom 2017. u Pljevljima su tokom 145 dana srednje dnevne vrijednosti PM10 čestica prelazile propisne granične vrijednosti.
Dozvoljeni broj prekoračenja tokom godine je 35.
U 2016. zabilježen je 181 dan sa prekoračenjima srednjih dnevnih vrijednosti zagađenja.
Pored Termoelektrane, Rudnika uglja, gradske kotlarnice, saobraćaja i drugih zagađivača, individualna ložišta tokom sezone grijanja dodatno utiču na zagađenje vazduha.
U Agenciji za zaštitu životne sredine tvrde da je njihov uticaj na zagađenje dominantan.
Građanski aktivista Kemal Pajević kaže da bi država trebalo da oslobodi građane plaćanja struje ili uvede subvencije, kako bi se, umjesto na ugalj, grijali na struju dok se ne riješi problem zagađenja.
On je ocijenio da nadležni proteklih decenija nijesu ni pomišljali da izdvoje značajna sredstva za rješavanje teške ekološke i zdravstvene situacije.
“Jedino im je bila bitna eksploatacija ogromnih prirodnih bogatstava od kojih je država ubirala stotine miliona eura, dok su Pljevljacima ostavljene ogromne deponije pepela i šljake, zagađen vazduh i vode. I najnovija mizerna sredstva predviđena za životnu sredinu iz kapitalnog dijela državnog budžeta za 2018. jasno pokazuje da će se ta praksa nastaviti. Neozbiljna je i priča o izgradnji mini-toplane, ako se zna da ta Vladina mjera datira još iz 2015. To jasno pokazuje koliko se nadležnim organima žuri da makar ublaže dio problema. Ako dodamo da je primjena kratkoročnih Vladinih mjera doživljela potpuni fijasko, a da je izgradnja drugog bloka Termoelektrane upitna, sasvim je jasno da makar u nekoliko narednih godina građani Pljevalja ne mogu očekivati bilo kakav napredak”.
Gradnja gradske toplane, vrijedne oko pet miliona eura, još nije ni počela, iako je lokalna vlast obećavala da će biti završena tokom 2017.
Iz Elektroprivrede su saopštili da je moguće iz bloka jedan obezbijediti energiju za toplifikaciju grada.
“Mi ćemo kroz ekološku sanaciju koju planiramo da odradimo u naredne tri godine napraviti idejni projekat i time ponuditi mogućnnost rješenja da se sa postojećeg bloka u zimskim uslovima izdvaja određena količina toplote za toplifikaciju grada”.
Italija optužila 86 osoba za smrt 442 ljudi
Mitrović priča da su italijanski mediji lani pisali o termoelektrani na ugalj smještenoj na rubu grada Savone.
“Dok su stanovnici umirali od teških bolesti u postotku koji znatno odskače od ostalih dijelova Italije, institucije nadležne za nadzor decenijama su tvrdile kako je sve u redu sa radom te elektrane. Kada je 2008. vlasnik termoelektrane, najavila planove za gradnju novog bloka na ugalj, građani - uglavnom članovi porodica ljudi koji su oboljeli, podnijeli su tužbu. Počela je višegodišnja istraga koja je na vidjelo iznijela spregu uprave termoelektrane i svih nivoa vlasti koji su dogovarali kršenje raznih standarda emisija štetnih gasova. Termoelektrana je 2014. godine, sudskom odlukom, zatvorena”.
Mitrović kaže da optužnica državnog tužilaštva tereti 86 ljudi - zaposlenih u termoelektrani do raznih službenika, za smrt 442 ljudi od 2000. do 2007. izazivanjem namjerne ekološke katastrofe.
“U junu 2016. italijanski mediji su objavili saopštenje kompanije da nemaju uslove za ponovno pokretanje rada. Ovakva presedanska odluka mogla bi biti korišćena i u drugim državama, pa i u Crnoj Gori, odnosno Pljevljima”.
Kalovićeva: Ne zna se broj oboljelih od karcinoma
Predsjednica NVO “Viva Vita” Zagorka Kalović kaže da se ne zna broj Pljevljaka oboljelih od karcinoma.
“Svjedoci smo da Institut za javno zdravlje ima podatak o broju oboljelih od side, a nema podatke, ili neće javno da ih saoopšti, o broju oboljelih od karcinoma”.
Iz Instituta za javno zdravlje su kazali da je oko 20 odsto smrti u Pljevljima nastupilo kao posljedica tumora na plućima i bronhijama, što je, kako tvrde, na nivou crnogorskog prosjeka.
Bonus video:
