Obnovu sela Kržanje u Kučima započeo je Đorđe Gošović, 80-ih godina prošlog vijeka, asfaltiranjem puta kroz Kuče, elektrofikacijom mreže, renoviranjem crkve, uređenjem groblja i spomen-parka borcima iz svih ratova, a tamo gdje je on stao, nastavila su braća Gošovići - Andrija, Pero, Dragutin Taro, Momo i Danilo.
Proširili su put od Preoča do Kržanje, a zajedno sa aktivistima sela planiraju asfaltiranje puta od Mokre do Komova, i Širokara Krivodoljskog do seoskih katuna na planini Bindža.
Braća Gošovići, humanisti i donatori, poznati su podgorički trgovci i preduzetnici, a uspjeh u poslovima i životu, kažu da duguju „porodičnoj slozi i podršci dobrih supruga“.
"Rajo Gošović sa sinovima i uz pomoć mehanizacije, ali i uz podršku ostalih Gošovića, proširio je put Preoče-Kržanja. Nadamo se da će opština asfaltirati dionicu koju smo pripremili", rekao je Momo Gošović.
On je kazao da ih u selu očekuje dosta posla, ali se nada i da će uz pomoć komšija i prijatelja obnoviti seosku infrastrukturu i poboljšati život u Kržanji
"Zahvaljujući Milentiju Manojloviću i Bracu Popoviću uradili smo uličnu rasvjetu i obnovili elektromrežu. Aktivisti sela su obnovili asfalt, renovirali izvor Korita, napravili kaptažu za vodu, a u toku su radovi u crkvi posvećenoj Vaznesenju Gospodnjem. Crkvu koju su mještani proširili, Đorđe je svojevremeno renovirao, a mi se pripremamo da sa članovima crkvenog odbora završimo ikonostas, ikone i urbanizujemo groblje. Radovi su u toku, a Veselin Milić je priložio zvono iz Rusije", rekao je Momo.
Na mjestu gdje su zahvalni Kuči na Preoču podigli spomen-ploču Đorđu Gošoviću, za mnoge glavnom neimaru u Kučima, Gošovići planiraju da podignu spomenik i izgrade guvno.
Kržanja broji oko 20 domaćinstava, a u ljetnjem periodu, a naročito vikendom, u selu je prilično živo.
Nažalost, kažu u Kržanji, škola je zatvorena prije nekoliko godina, a zbog jednog đaka učitelj je dolazio iz Spuža
U želji da naprave mjesto porodičnog okupljanja, braća Gošovići prije dvije godine na svojem imanju napravili su dubirog. Pored članova porodice, u dubirogu Gošovića okupljaju se prijatelji i rođaci.
"Iako smo napravili svoje kuće, i okupljali se jedni kod drugih, želja nam je bila da na zajedničkom ručku budemo svi na jednom mjestu. Dubirog je napravljen u obliku natkrivenog kamenog guvna. Zahvaljujući našem prijatelju Saši Božoviću, koji je ručno cijepao dasku za krov, sagrađen je po uzoru na stare građevine toga tipa koje su se gradile na katunima. Unutar građevine stolovi prate kružnu osnovu dubiroga, a u sredini je ognjište. Na taj način u tom porodičnom i prijateljskom krugu svi smo ravnopravni", rekao je Andrija Gošović.
Vukić Gošović je u toku Drugog svjetskog rata napisao pjesmu „Listaj goro, cvetaj cveće, Crna Gora u boj kreće“ i ona se danas pjeva kao narodna pjesma.
Vukić je poginuo na Sutjesci, kaže Andrija, a knjiga njegove poezije nosi naziv poznate pjesme
Radovan Gošović nedavno je objavio monografiju „Pleme Kuči – bratstvo Gošovića“ u kojoj je, između ostalog, opisan i život rodonačelnika Goša Radonjinog u prvoj polovini 18. vijeka.
Gošo je sa svojom brojnom stokom izdizao na nekoliko katuna, a prilikom prve pohare Kuča 1774. godine, njegova imovina od hiljadu koza i ovaca postala je plijen neprijatelja. Zajedno sa ostalim Kučima, Gošo je proveo sedam godina u Rovcima.
Ostala je priča da je Gošo po povratku u Kuče na katune izdizao sa pet ovaca i jednom ćoravom kobilom.
Poslije rata druge profesije
Stanovnici Kržanje oduvijek su živjeli od stočarstva i poljoprivrede, ali su poslijeratne migracije prema gradu i fabrikama učinjele da se posvete drugom načinu života.
Andrija Gošović radio je kao električar, potom kao samostalni autoprevoznik, a 1990. godine sa suprugom Mirom otvorio je firmu „Ansastrade“.
"Već 33 godine sam porezni obveznik. Naši stari su živjeli od stočarstva i poljoprivrede. Pero, Taro i ja smo se opredijelili za trgovinu, dok su Momo i Danilo radili u preduzeću. Ove godine smo posijali krompir na našem imanju, prvi put poslije tri decenije", rekao je Andrija.
Stariji mještani Kržanje pamte Gošoviće kao pomiritelje između suprotstavljenih političkih protivnika nakon Drugog svjetskog rata.
Zalagali su se i da stipendije za školovanje dobiju djeca čiji su roditelji bili u nemilost vlasti i pomagali sunarodnicima i prijateljima.
Kako se gradi dubirog
"Izrada dubiroga nije jednostavan posao. Bile su potrebne dvije godine da se sagradi. Prvo smo morali pronaći jelu čije stablo nije bilo izloženo vjetru. Ukoliko jela raste na vjetrovitom mjestu, stablo se uvija i iz tog debla nije moguće ručno otesati daske. Pronašli smo stabla u prečniku širine jednog metra i Saša Božović je ručno cijepao daske samo sa spoljnjeg oboda debla, jer se ostatak ne koristi za tu svrhu. Ugradili smo oko hiljadu tako ručko otesanih dasaka i pokrili dubirog na tradicionalan način2, rekao je Taro Gošović.
Kardelj bio oduševljen hranom Pero Gošović je rekao da su u dubirogu imali prilike da ugoste mnoge ličnosti iz javnog i političkog života.
"Trudimo se da u dubirogu spremamo domaću, pravu organsku hranu i da dočekamo naše prijatelje", rekao je Pero, napomenuvši da porodična okupljanja broje tri generacije
"Nakon završetka jednog naučnog simpozijuma u Budvi, u dubirogu smo ugostili naše prijatelje, a među njima, što u tom trenutku nijesmo znali, bio je i sin Edvarda Kardelja, političara iz komunističkog perioda. On je podigao zdravicu i, između ostalog, rekao da je oduševljen domaćom hranom, gostoprimstvom, i da odavno nije bio u prilici da ne mora provjeravati koliko emulgatora ima u hrani. Trudimo se da u dubirogu spremamo domaću, pravu organsku hranu i da dočekamo naše prijatelje", rekao je Pero, napomenuvši da porodična okupljanja broje tri generacije.
Bonus video:
