U azilu za pse na Vrelima ribničkim u prvih šest mjeseci ove godine smješteno je preko 300 pasa uhvaćenih sa prostora grada, što je, kako kaže PR Javnog preduzeća “Čistoća” Senada Mulešković, približno na istom nivou kao prošle godine, a novina je da je za pse obezbijeđen i jedan broj mikročipova koji po udomljavanju obezbjeđuju identifikaciju ukoliko se pas ponovo nađe na ulici.
Do sada je, u ovoj godini, udomljeno 129 pasa, devet je odvezeno u Austriju, a još devet je u pripremi.
Mulešković navodi da zaposleni vode preciznu evidenciju o svakom uhvaćenom i udomljenom psu.
Od početka rada azila, koji je osnovan sredinom 2001. godine u sklopu tadašnjeg Javnog komunalnog preduzeća, sterilisani psi se prije vraćanja na ulicu označavaju na način što im se zareže lijevo uvo.
" Svaki novi pas se prije uvođenja u boks pregleda od strane veterinara, higijenski istretira, a u azilu mora biti najmanje 15 dana prije nego se da na usvajanje, što ujedno predstavlja i rok da se vlasnik psa pojavi. U slučaju kada vlasnik dobrovoljno ostavi psa, može se odmah dati na usvajanje. Jedan manji broj pasa se nakon veterinarskog tretmana vraća na ulicu, a stari, bolesni ili agresivni psi se uspavljuju " kazala je Muleškovićeva.
Za hvatanje i smještanje životinja zaduženo je Odjeljenje za zbrinjavanje napuštenih životinja.
" Služba hvata pse po prijavama, nalogu Komunalne policije, kao i ako prilikom redovnog obilaska nađu lutalicu. Najveći broj pasa se ostavlja na periferiji grada, dok je ovaj problem manje izražen u užem gradskom jezgru" kaže Muleškovićeva.
U brigu o psima uključeno je i Društvo za zaštitu životinja koje prati usvajanje pasa, sa kojima imamo izuzetnu saradnju. Udomljavanje pasa se vrši četvrtkom od 15 do 18 časova, kada zainteresovani građani mogu doći u azil, navela je ona.
" Svakodnevno psi dobijaju vodu, hranu i imaju obezbijeđen veterinarski nadzor koji podrazumijeva redovno medicinsko tretiranje kao i održavanje pasa, a sredstva za pokrivanje ovih troškova obezbjeđuju se iz budžeta Glavnog grada. Za ovu godinu planirana su sredstva u iznosu 105.930,00 od čega je za veterinarske usluge planirano 25.000 eura" istakla je Muleškovićeva.
Preduzeće svake godine, shodno Zakonu, objavljuje javni poziv za odabir najpovoljnijeg ponuđača za vršenje veterinarskih usluga, tako da je tokom cijele godine obezbijeđen veterinarski nadzor.
Imaju 40 boksova
Od juna 2004. godine azil je u nadležnosti Javnog preduzeća „Čistoća’’, a hvatanje i tretman pasa lutalica spada u osnovne djelatnosti preduzeća koja su od javnog interesa.
" Azil raspolaže sa četiri objekta sa po 10 boksova, od kojih je iz sredstava preduzeća u ovoj godini izgrađen jedan objekat, a ostala tri rekonstruisana. U jednom boksu može biti smještena grupa od četiri do pet pasa pod uslovom da su uhvaćeni na istom prostoru. Psi uhvaćeni sa različitih lokacija se ne smještaju u isti boks iz bezbjednosnih razloga" rekla je Muleškovićeva.
Kratak put od ljubimca do lutalice
" Trenutno se u azilu nalaze 63 psa, a na mjesečnom nivou u skloništu bude i desetak rasnih pasa, uzrasta od šteneta do odraslog psa, što ukazuje na problem pojedinih vlasnika koji iz raznih razloga napuštaju kućne ljubimce i ostavljaju ih na ulici, tako da je nažalost jako kratak put od kućnog ljubimca do psa lutalice" kazala je Muleškovićeva.
Na ulazu udomilišta nalazi se oglasna tabla na kojoj je postavljen kućni red i sve potrebne informacije, a svi zainteresovani građani sve informacije vezane za usvajanje, udomljavanje i druge informacije o psima, mogu dobiti i u upravi JP “Čistoća” i od Udruženja za zaštitu životinja Podgorica, dodala je ona.
Vakcina sedam eura
Društvo za zaštitu životinja planira da pokrene inicijativu za uvođenje mikročipovanja kućnih ljubimaca na nivou grada, što bi prema riječima predsjednice tog Društva Svetlane Manojlović podrazumijevalo uvođenje takse na ljubimce, ne više od euro mjesečno i 12 eura godišnje.
" Dio od tog novca bio bi usmjeren na razvoj gradske službe za spasavanje i zaštitu životinja, a takse bi bili oslobođeni vlasnici koji su uzeli psa iz Azila za pse i vlasnici čiji su psi već sterilisani, odnosno kastrirani kao i određene kategorije stanovništva poput penzionera" rekla je Manojlovićeva.
Tatjana Babović iz Veterinarska uprava kazala je da ta ustanova vrši nabavku vakcine protiv bjesnila i besplatno je isporučuje svim veterinarskim ambulantama.
" Vakcina je za vlasnike pasa i mačaka besplatna, a troškove usluge vakcinacije (aplikacija vakcine) po cjenovniku ambulante, snosi vlasnik životinje i to je prihod veterinarske ambulante" kazala je Babovićeva.
Iako vakcine dobijaju besplatno, veterinarske ambulante ih naplaćuju po sedam eura.
Bonus video:
