Trajna zabrana eksploatisanja šljunka i pijeska u zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre ne smeta koncesionarima koji već mjesecima nelegalno rade u koritu Morače, u blizini zetskog sela Botun.
Iako je prije više od godinu donesena odluka da će zbog zaštite regionalnog vodovoda i izvorišta u toj zoni biti zabranjena eksploatacija, nelegalni koncesionari koriste priliku što su vodoprivredni inspektori na bolovanju.
“Vijesti” su ranije pisale o praksi koncesionara da šljunak iz korita Morače vade van radnog vremena, odnosno u večernjim satima, kako bi izbjegli prekršajne i krivične prijave.
Ipak, čini se da slobodnije koriste dobra države uz saznanje da ih nema ko kontrolisati, pa sami biraju tokom kojeg dijela dana će završavati svoj posao.
Nema ko da nadzire
Ekipa “Vijesti” je sredinom sedmice u jutarnjim časovima zatekla u koritu Morače, gdje je ekspolatacija zabranjena, kamion i rovokopač.
Građevinske mašine nasule su velike količine šljunka i pijeska, pa je u jednom dijelu toka, u blizini Crvenih bregova, rijeka gotovo pregrađena.
U 19 časova koncesionari nijesu radili, ali mašine nijesu uklonili iz korita. Morača nije pošteđena ni nizvodno, pa koncesionari eksploatišu na poljoprivrednim imanjima u blizini korita.
Iako je protekle godine direktor Uprave za vode Zoran Janković najavio da će kontrola nad nelegalnim koncesionarima biti povećana, te da se neće libiti da ih kažnjavaju izgleda da nadzor nema ko da sprovodi.
Samo hitni slučajevi
Krajem prošle godine najavljeno je da će biti pojačani kadrovi u inspekciji, jer je više od 50 koncesionara kontrolisalo svega dva inspektora
Želeći da kao građanin prijavi nepravilnosti, reporter “Vijesti” pozvao je nadležno Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja i dobio informacije da su inspektori na bolovanju.
Na pitanje šta će se desiti ukoliko građani prijave nelegalnu eksploataciju uslijedilo je objašnjenje da na teren nema ko da izađe osim u “izuzetno hitnim slučajevima”.
Elektronska prijava ne postoji
Problem bi nastao i ako bi građani, revoltirani nelegalnim radom, odlučili da prijave slične slučajeve jer prijave, prema riječima službenice Ministarstva, moraju donijeti lično u prostorije tog vladinog tijela.
Ona je kazala da postoji broj telefona na koji se mogu prijaviti slučajevi nelegalne eksploatacije, ali i da na njega nema ko da se javi. Mogućnost za prijavu elektronskom poštom ne postoji.
I prostorije Vodoprivredne inspekcije prazne su, pa nije čudno što koncesionari slobodno i bez smetnji već mjesecima zarađuju novac ugrožavajući izvorište i Regionalni vodovod.
Krajem prošle godine najavljeno je da će tokom ove biti pojačani kadrovi u toj inspekciji, jer je više od 50 koncesionara u sjevernim i centralnim opštinama kontrolisalo svega dva inspektora.
Vodoprivredni inspektor Izet Dervišević tada je kazao “Vijestima” da je prema sistematizaciji potrebno pet ili šest inspektora.
“Vijestima” su ranije iz jedne od firmi koje rade u koritu rijeke nezvanično kazali da nelagalno eksploatišu uglavnom manji koncesionari
Čelebić dobio Mišuricu
Prema rang-listi ponuđača za korišćenje koncesija na rijeci Morači posljednje lokacije koje su izdate su Mišurica i Zabrani, nakon kojih se ta rijeka nalazi u zoni sanitarne zaštite. U dokumentu koji je dostupan na sajtu Uprave za vodu stoji da je lokaciju Mišurica u dužini od 500 metara sa desne obale dobilo preduzeće “Čelebić”.
Na Zabranima mogu eksploatisati u dužini od sto metara sa lijeve strane obale i korita preduzeća “Milonjić i ortaci” i “Ćetković kop” iz Botuna.
“Vijestima” su ranije iz jedne od firmi koje rade u koritu rijeke nezvanično kazali da nelagalno eksploatišu uglavnom manji koncesionari.
Koncesionim aktom predviđeno je da se sa lokaliteta Mišurica godišnje eksploatiše dvije hiljade kubnih metara šljunka i pijeska, dok je na Zabranima ta količina mnogo manja i iznosi 250 kubnih metara.
Galerija
Bonus video:
