"Zbog sve češćih naglih klimatskih promjena, Zavodu za hitnu medicinsku pomoć javljaju se pacijenti sa pogoršanjem hroničnih bolesti, ali i zdravi ljudi koji su osjetljivi na nagle promjene vremena", kaže za “Vijesti” direktor dr Saša Stefanović.
On dodaje da skoro svaki treći pacijent, koji se hitnoj službi javi u danima kada su promjene vremena nagle, ima smetnje upravo zbog tih promjena.
"To su naročito stariji ljudi i oni koji boluju od hroničnih bolesti srca, organa za disanje, raznih koštanih oboljenja", kaže dr Stefanović.
Promjena vremenskih uslova, kaže, ima uticaj na širok spektar najrazličitijih zdravstvenih stanja, kao što su migrena, artritis, fibromialgijski sindrom, multipla skleroza, astma, a u nekim bolestima vremenske promjene mogu pogoršati već postojeći bol.
Dr Stefanović objašnjava da nagli pad atmosferskog pritiska, koji prethodi početku pogoršanja vremena, utiče na pojavu bolova, dok povećanje apsolutne vlažnosti tokom ljeta može povećati njihove pojave i jačinu.
Ljetnja kiša kao olakšanje
"Povezano sa promjenom atmosferskog pritiska, i kiša i snijeg utiču na bolove. Pacijentima koji su osjetljivi na visoku temperaturu, kao što su oboljeli od multipla skleroze, kiša koja rashlađuje atmosferu tokom ljeta, može donijeti olakšanje.
Naglo povećanje ili pad temperature vazduha pogoršava stanja kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti", objašnjava dr Stefanović.
Vjetar, kaže, utiče na pacijente koji boluju od respiratornih oboljenja, a takođe zbog prenošenja polena može pogoršati stanje kod ljudi koji imaju alergiju na polen.
"U nauci je dokazano da i na fizički i psihički zdrave osobe utiču promjene koje se dešavaju u atmosferi. Zdrave osobe na koje utiču atmosferske promjene vremena zovu se meteoropate.
Oni tokom naglih temperaturnih prelaza, promjeni vazdušnog pritiska ili smjera vjetra osjećaju glavobolju, postaju razdražljiviji, pate od nesanice ili im se konstantno spava, takođe im se javlja osjećaj umora i malaksalosti", kaže Stefanović.
On, kako bi se spriječile meteoropatske tegobe, savjetuje konzumiranje što više vitamina iz svježeg voća i povrća i tečnosti (vode i biljnih čajeva), kao i izbjegavanje alkohola.
U nauci je dokazano da i na fizički i psihički zdrave osobe utiču promjene koje se dešavaju u atmosferi
"Takođe, treba izbjegavati veći fizički napor, boraviti više na otvorenom. Preporučuje se i korišćenje jonizatora vazduha koji pozitivno djeluju na astmu, bronhitis, alergije, pritisak i na psihu.
Ukoliko su simptomi izraženiji, neophodna je konsultacija sa doktorom. Hronični bolesnici treba da se pridržavaju svoje redovne terapije", savjetuje dr Stefanović.
Sparinu stvara visoka vlažnost
Meteorolog Dušan Pavićević objašnjava da se u ljetnjim mjesecima tijelo od prekomjernog zagrijavanja brani i znojenjem, jer se isparavanjem znoja s površine kože troši toplota, pa se time tijelo hladi.
"Vlažnost vazduha određuje njegovu sposobnost da primi vlagu koja isparava s tijela. Ako u vazduhu ima mnogo vlage, isparavanje znoja biće otežano. Zato su visoke temperature i velika vlažnost ljeti vrlo neugodne i javlja se osjećaj sparine", kaže Pavićević.
On upozorava da, u nekim situacijama, razlika između izmjerene temperature i efektivne, odnosno toplotnog indeksa, zna biti tri, četiri, pa i više stepeni.
"S druge strane, vjetar pospješuje odvođenje toplote s površine tijela. Zato vjetar zimi pojačava osjećaj hladnoće i skupa sa temperaturom ključno definiše osjećaj spoljašnjih prilika od strane našeg organizma i on može biti niži i za više od 10 stepeni, od izmjerene vrijednosti temperature", kaže Pavićević.
On podsjeća da je od davnina poznata povezanost bolesti respiratornog sistema i reumatskih bolesti s vremenskim prilikama, kao i blagotvorno djelovanje klimatskih lječilišta na takve tegobe.
Od davnina je poznata povezanost bolesti respiratornog sistema i reumatskih bolesti s vremenskim prilikama, kao i blagotvorno djelovanje klimatskih lječilišta na takve tegobe
"Takođe je dokazano da se određene bolesti sistema za varenje i psihičke bolesti češće javljaju u određenim godišnjim dobima. Krvni sistem je osjetljiv na promjene temperature, pritiska i vlažnosti vazduha.
Kod bolesnika s cerebrovaskularnom bolešću, usljed nepovoljnih vremenskih prilika može doći do nesvjestice, vrtoglavice, poremećaja vida, a u težim slučajevima i do nastanka moždanog udara.
Oboljeli od kardiovaskularnih bolesti, takođe, su vrlo osjetljivi na nagle promjene vremena, te može doći do stenokardije, nepravilnog rada srca i drugih simptoma" kazao je on.
Biometeorološke karte za dobro bolesnika
Pavićević kaže da su posljednjih godina, izražene klimatske anomalije, i povezivanje meteoroloških parametara i bolesti, dovele do izrade biometeoroloških prognoza.
"Biometeorološka prognoza je krajnji produkt primjene istraživanja u vezi sa medicinskom meteorologijom i humanom biometeorologijom. Ona je multidisciplinarna oblast kojoj podjednak doprinos daju prognostičar, biometeorolog i ljekar.
Od davnina, ljudi razmišljaju o vremenu i njegovom uticaju na zdravlje
Na osnovu nje je moguće bolje planirati aktivnosti tokom prognostičkog perioda. Veoma je značajan i psihički efekat biometeorološke prognoze na bolesnika, jer saznanje da su bolovi i tegobe pojačani usljed vremenskih prilika, čini da bolesnik lakše sačeka da nepovoljni uslovi prođu", kazao je on.
Osjećaju vrijeme u kostima
Od davnina, ljudi razmišljaju o vremenu i njegovom uticaju na zdravlje. Stari Grci su zabilježili uticaj hladnih i toplih vjetrova na bol i bolesti.
Tokom ratova, ljekari su pisali kako su vojnici kojima je amputiran neki ekstremitet osjećali bol u fantomskom ekstremitetu kada se mijenjalo vrijeme.
"U narodu su zabilježene priče o ljudima koji “osjećaju vrijeme u svojim kostima”. U današnje vrijeme medicina, a jednim dijelom i klimatolozi, nastavljaju da ispituju vezu između vremenskih uslova i bola, naročito u slučajevima gdje je bol posljedica hroničnih stanja, kao što je migrena i artritis", kaže dr Stefanović.
Galerija
Bonus video:
