Ambasador Slovenije Jernej Videtič, najavio je da bi beranski aerodrom bio vrlo interesantan za ulaganja i investicije, ukoliko bi Crna Gora postala članica NATO pakta.
On je, prilikom nedavne posjete Beranama, kazao da bi to mogla biti glavna šansa za taj grad, upoređujući ga sa slovenačkim mjestom Cerklje, u koje je, kako je rekao, NATO do sada uložio oko sto miliona eura.
„Aerodrom u Cerkljeu postao je mjesto za investiranja NATO-a. Tamo je stvorena baza za slovenačku vojsku, s tim što nije isključena mogućnost korišćenja aerodroma ni u civilne svrhe“, objasnio je Videtič.
Taj model iz Slovenije, smatra Videtič, mogao bi da se prenese u Berane, nakon pristupanja Crne Gore zapadnovojnoj Alijansi.
„Ja to vidim kao šansu za ovaj grad i za čitav kraj. Tu su Bjelasica, i mogućnosti za razvoj turizma, kao i industrijski potencijali. Aerodrom ne bi bio klasična baza NATO alijanse. On bi bio u vlasništvu crnogorske vojske, a mogao bi se koristiti i za civilne letove“, kazao je Videtič.
Samo što nije
Aerodrom u Beranama ne radi skoro tri decenije, a lokalne i državne vlasti obećavaju njegovo reaktiviranje. Obećanja su učestala proporcionalno sa učestalošću predizbornih kampanja.
Mada je sasvim jasno da zbog brojnih problema za taj aerodrom nema brzog rješenja, ni pred prošlogodišnje lokalne izbore gradonačelnik Berana Vuka Golubović nije propustio da u vezi sa tim saopšti da – „samo što nije“.
„Vjerujte, da je uslov da pomenem aerodrom da bismo dobili izbore, a da ga ne otvorimo, nikada ga pomenuo ne bih. Kunem vam se. Izvjesno je da će vrlo brzo da se potpiše ugovor po kojem će Opština Berane dati investitoru aerodrom bez ijednog centa“, rekao je gradonačelnik Berana u predizbornom gostovanju na TV Vijesti, u maju prošle godine.
Vjerujte, da je uslov da pomenem aerodrom da bismo dobili izbore, a da ga ne otvorimo, nikada ga pomenuo ne bih. Kunem vam se
Na pitanje šta znači vrlo brzo, „jer to slušamo godinama“, on je odgovorio da će to biti „za koji dan“.
Dvije godine ranije, u susret parlamentarnim izborima, Golubović je putovao za Njemačku sa takozvanom „opštinskom delegacijom koja radi na reaktiviranju beranskog aerodroma“, gdje je trabalo da se sretne sa potencijalnim partnerima u tom poslu.
Aerodrom u Beranama danas
„To je jedna njemačka firma koja se bavi proizvodnjom opreme. Postoji i druga, češko-engleska grupacija, zainteresovana za infrastrukturni dio aerodroma. I sa njima smo u stalnoj komunikaciji i kontaktima“, rekao je gradonačelnik.
Esktrateritorijalnost
Kada je nedugo potom „neimenovani izvor iz Vlade“ saopštio kako je „Studija razvoja vazdušnog saobraćaja na sjeveru Crne Gore“, čiju izradu je finansirala Evropska agencija za rekonstrukciju i razvoj, negativna povodom otvaranja aerodroma u Beranama, te da bi beranski aerodrom bio profitabilan jedino da kroz njega godišnje prođe minimalno 600-700 hiljada putnika, Golubović je na beranskom aerodromu „otvorio“ bescarinsku zonu.
„Taj prostor bi bio ekstrateritorijalan, i predstavljao bi podsticaj kako za lokalne preduzetnike, tako i za inostrane ulagače. Takva bescarinska zona ovdje na aerodromu bila bi generator razvoja za čitav sjever Crne Gore“, rekao je Golubović.
Ministar Lompar kao da je zaboravio o čemu je pričao sa predsjednikom države
Predsjednik Filip Vujanović aerodrom u Beranama „otvarao“ je više puta, a najozbiljnije je to učinio u godini prije referenduma, kada je saopštio kako je sa ministrom pomorstva i saobraćaja Andrijom Lomparom razgovarao o mogućnosti obnove te vazdušne luke, „samo da se prije toga riješe svojinski odnosi, pa da se nakon toga traži strateški partner“.
Ministar Lompar kao da je zaboravio o čemu je pričao sa predsjednikom države, pa je poslije toga izjavio da je što se Vlade tiče to završena priča, ekonomski nerentabilna, i da se prepušta lokalnoj upravi da pokuša da nađe partnera za taj posao.
Onda se u traženje partnera uključio ministar bez portfelja Rafet Husović koji je putovao za Tursku, a zatim obećao da će sljedeći put u tu zemlju povesti i ministra saobraćaja.
Otvaranje za dvije godine, prije 5 godina
Aerodrom u Beranama “otvarao” je i bivši premijer Milo Đukanović. Kada su u predreferendumskoj godini sve državne pare otišle na rekonstrukciju aerodroma u Podgorici i Tivtu, on je čvrsto obećao da neće biti zaboravljen ni beranski aerodrom i to svoje obećanje čak i vremenski oročio.
“Planiramo i da aerodrom u Beranama počne sa radom, što bi moglo da se realizuje u naredne dvije godine”, rekao je Đukanović otvarajući aerodrom u Podgorici prije pet godina.
“Planiramo i da aerodrom u Beranama počne sa radom, što bi moglo da se realizuje u naredne dvije godine
Prilikom posjete Vujanovića Turskoj, prije nekoliko mjeseci, predsjednik te daleke države Abdulah Gul izjavio je kako će brzo biti letova između Istanbula i Berana. Dva turska investitora su potom otkupila dokumentaciju, ali nijesu dala ponudu za beranski aerodrom na tenderu koji je raspisala lokalna uprava u tom gradu.
Sada i slovenački ambasador Videtič priča – “moglo bi biti, ako bi bilo”.
Tako su obećanja u vezi sa beranskim aerodromom sada dobila i međunarodnu dimenziju.
Pista za goveda
Aerodrom u Beranama predstavlja veliki neiskorišćeni resurs sjevera države. Bio bi najbliži građanima desetak opština u Crnoj Gori, ali i Srbiji. Upravo zbog toga, na sjeveru se vjeruje da postoji jak lobi koji se protivi otvaranju tog aerodroma, a kako ne bi bio umanjen promet aerodromima u Podgorici i Tivtu.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su sletjeli u vrijeme Drugog svjetskog rata, a saveznici su odatle prevozili partizanske ranjenike na liječenje u Italiju.
Na tom aerodromu formiran je i nadaleko čuveni Aero-klub Berane, iz kojeg su izlazili školovani piloti, koji su letjeli širom svijeta za najpoznatije svjetske kompanije.
Prvi avioni tu su sletjeli u vrijeme Drugog svjetskog rata, a saveznici su odatle prevozili partizanske ranjenike na liječenje u Italiju.
Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj.
Desetak godina na liniji Berane–Podgorica–Berane i Berane–Beograd–Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker.
1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu dužine blizu dva kilometra i širine 45 metara.
Posljednjih decenija, od kada ga ni vojska ne koristi, beranski aerodrom služi za sve, a najmanje za ono zbog čega je napravljen. Vozači automobila testiraju maksimum svojih mašina, rekreativci trčkaraju, čobani idilično jure za govedima.
Osim malih školskih aviona i helikoptera državnih zvaničnika, uzleti i sleti po neka vrana, dok Beranci čekaju avione iz Turske ili NATO.
Bonus video:
