Zbog kanalizacije koja se na nekoliko mjesta uliva u rijeku Zetu, raznog otpada i uginulih životinja koje plutaju njenim tokom, ta rijeka godinama unazad je bez kupača.
Na njenim obalama, kod glavnog gradskog mosta, zatim na Gazu i uzvodno ka Slapu, tek poneki pecaroš, ali i oni kažu da najčešće vraćaju upecanu ribu, jer ima neprijatan miris.
“Sjećam se kada smo se kupali u Zeti i provodili dane na plažama pored Zete. Na Gazu, Kosaču, ispod mosta. Prije trideset godina nije mogao proći ljetnji dan, a da se ne okupamo u Zeti. Ova obala je sad renovirana, napravljeni su platoi za pecaroše, sve je lijepo vidjeti, ali nema niko da se kupa, što je tužno. Sve otpadne vode koje se iz Danilovgrada slivaju idu direktno u Zetu. Jedan sliv je odmah iznad mosta, drugi uzvodno stotinak metara na Kosaču i treći, možda najveći, u Landži. Kako onda da se kupamo. Nema šanse”, kaže Danilovgrađanin Dragomir Pejović, koji je pored Zete šetao sa prijateljima.
Danilovgrađani, ljubitelji Zete, kažu da je opštepoznato da su najveći njeni zagađivači upravo kanalizacije iz tog grada i Nikšića, jer te opštine nemaju riješeno pitanje prečišćavanja otpadnih voda.
Lijepo je vidjeti ribu i pecaroše na Zeti, ali je diskutabilno koliko je ta riba zdrava, kao i koliko je Zeta čista
On je dodao da je lijepo vidjeti ribu i pecaroše na Zeti, ali da je diskutabilno koliko je ta riba zdrava, kao i koliko je Zeta čista. To, smatra Pejović, mogu da procijene iz Biološkog instuituta.
“Sve otpadne vode fabrika, farmi i manjih zagađivača slivaju se direktno u rijeku, a to je možda najvidljivije u Landži. Ako se riješi kolektor za prečišćavanje otpadnih voda u Nikšiću, tok od Glave Zete do Slapa bio bi čist i upotrebljiv, a ostao bi problem na mjestima gdje se kanalizacija sliva ovdje, u njenom toku kroz grad, pa dalje do jezera”, kaže Pejović.
Njegov stariji sugrađanin, koji je želio da ostane anoniman, pamti Zetu od mnogo ranije, kada su svi ljeta provodili na obali i žali za stanjem u kojem je sada.
“Po njenoj boji može se vidjeti kada neki od većih zagađivača ispusti otpad. Zeta više ne bijeli zbog fabrike mermera, jer su oni ugradili neki prečišćivač, ali to bjelilo svakako je bilo manje opasno od onog što se ispušta u vodu kada je, recimo, remont Perućice, ili kada dobije smeđu boju od slada iz Pivare. Prije nekoliko godina bila je toliko zagađena da ljudi koji žive u blizini nijesu smjeli da zaliavaju bašte njenom vodom”, kaže on dodajući da je Danilovgrađane, osim zagađenosti, od rijeke odbilo i uređenje obale na način na koji je urađeno.
“Podigli su visoke parapete, otkinute su prije nekoliko godina topole koje su zasađene prije 60 godina i koje su pravile hladovinu onima koji bi došli da odmaraju pored rijeke. Te topole posadila je danilovgradska omladina 1949. godine i do prije nekoliko godina mogli ste ljeti vidjeti veliki broj ljudi koji odmara u njihovim ladovinama. Grane su počele da se suše i predlog je bio da se potkrešu na tim mjestima, kako se ne bi srušile na nekoga. Umjesto da otkinu grane, sasijekli su topole skroz”, kaže on.
Rješenje za četiri godine
Problem sa kanalizacionom mrežom u Danilovgradu, kako su kazali nadležni, biće riješen u naredne četiri godine. Rješavanje je, kazao je direktor JKZP Darko Đuričković počelo u aprilu potpisivanjem ugovora o saradnji sa konsultantskom firmom “Sachsen Wasser GmbH” iz Njemačke.
Prilikom tadašnjeg potpisivanja ugovora, “Vijestima” je saopšteno da je vlada Njemačke obezbjedila 200.000 eura za program unapređenja finansijskog i operativnog učinka koji će voditi konsultantska firma iz njihove države, te da je taj program vezan za projekat izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i modernizaciju i rehabilitaciju vodovodne i kanalizacione mreže.
Za taj projekat Opština Danilovgrad ranije je od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) dobila kredit od 5.350.000 eura, a obavezu vraćanja kredita preuzela je Vlada Crne Gore. Pored toga, EBRD je, u cilju podrške za javne nabavke i nadzor nad izvođenjem radova koji će obavljati konsultanstska firma iz Republike Češke, obezbijedila iznos od 375.000 eura od te države.
“Radovi su počeli u aprilu, samim potpisivanjem ugovora, i biće završeni u roku koji je predviđen, a koji je predsjednik Opštine tada pomenuo, a to je četiri godine. Sada su u toku aktivnosti na pripremi”, kazao je Đuričković.
Galerija
Bonus video:
