U Crnoj Gori trenutno nema laboratorijski potvrđenih registrovanih slučajeva enterohemoralgijskog soja ešerihije koli, niti obolijevanja koje ova bakterija izaziva, kazala je za “Vijesti” specijalista epidemiolog u Institutu za javno zdravlje dr Sanja Medenica.
Nedavno se u Njemačkoj pojavio opasni oblik ove bakterije, od koga su do sada umrle četiri osobe, a oboljelo je oko 600 ljudi. Medenica je istakla da se ovaj opasan oblik bakterije registruje svuda u svijetu sporadično, uz povremene epidemije.
Naučnici tvrde da bakterija ešerihija koli, uz dovoljnu količinu hrane i povoljne uslove za razmnožavanje, može u roku od tri dana da stvori koloniju, koja bi bila teža od Zemlje 10.000 puta. Ove bakterije čine najveći dio normalne flore digestivnog trakta ljudi i životinja, i većina je potpuno bezopasna za čovjeka. Međutim, kako navodi Medenica, „neki sojevi posjeduju faktore virulencije i mogu uzrokovati dijarealnu bolest“.
"Do danas je prepoznato šest patogenih serotipova ove bakterije. Najznačajnija je enterohemoragična ešerihija koli, kako zbog težine kliničke slike, tako i zbog mogućeg razvoja hemolitičko-uremijskog sindroma", navela je Medenica.
I ljudi mogu biti rezervoar bakterije
Rezervoar ove bakterije su goveda i ostali preživari, navodi ona, ali i ljudi mogu da budu rezervoar i to kod prenošenja direktnim putem.
"Uzročnik se prenosi unošenjem kontaminirane, nedovoljno termički obrađene hrane, kao što su mljeveno meso, sirovo mlijeko, voće i povrće. Takođe, uzročnik se može prenijeti direktnim kontaktom, prljavim rukama, kao i nehlorisanom vodom za piće. Inkubacija traje od tri do osam dana, a najčešće tri-četiri dana" objasnila je Medenica.
Rezervoar ove bakterije su goveda i ostali preživari, navodi ona, ali i ljudi mogu da budu rezervoar i to kod prenošenja direktnim putem
Osnovne preventivne mjere za sprečavanje ovog oboljenja su iste kao i za sve ostale crijevne bolesti, objašnjava ona, a to su redovno i temeljno pranje ruku sapunom i vodom, održavanje higijene radnog i životnog prostora, sprečavanje kontaminacije hrane i pića, termička obrada namirnica kuvanjem i pasterizacijom, higijenska dispozicija kontaminiranih pelena i otpadaka.
"Takođe, neophodne su mjere kontrole u svim fazama lanca ishrane, kao i zaštita, prečišćavanje i hlorisanje vode iz vodovoda i hlorisanje vode u bazenima", kaže epidemiolog Instituta.
U nekim slučajevima prestanak simptoma ne znači i potpuno ozdravljenje, objašnjava ona, već se može desiti da se i poslije kliničkog ozdravljenja izazivač razmnožava u sluznici crijeva i luči u stolici, pa je osoba zarazna za svoju okolinu.
Hrana se mora dovoljno kuvati, peći ili pržiti
Temeljno pranje hrane, koja se konzumira svježa, redovno pranje ruku, isključivo korišćenje higijenski ispravne vode za piće i pripremu životnih namirnica, besprekorna čistoća pribora i opreme koji se koriste u kuhinji, posebno odlaganje sirove i termički obrađene hrane i obezbjeđenje adekvatne zaštite namirnica od insekata, glodara i drugih životinja, neki su od savjeta ljekara za sprečavanje nastanka crijevnih infekcija.
Kao neke od vidova zaštite, Medenica navodi i da se hrana mora dovoljno kuvati, peći ili pržiti, posebno sve vrste mesa, jela sa jajima i plodove mora, te da je pripremljene obroke najbolje konzumirati odmah, a preostalu hranu od obroka čuvati u frižideru.
"Prije ponovnog konzumiranja neophodno je da se ista opet termički obradi, tako da obavezno proključa", poručila je Medenica.
Ona je dodala da tokom pripreme hrane treba češće prati ruke, naročito nakon dodirivanja nosa ili usta, te da osobe koje imaju stomačne tegobe, prehlađeni su, kašlju ili kijaju, ili imaju upalne promjene na koži ili sluznicama, ne treba da učestvuju u pripremi i serviranju hrane.
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
