Odomaćena praksa da crnogorski kamen služi samo za potrebe građevinarstva i izgradnje puteva u državi u skoroj budućnosti bi mogao postati prošlost, jer razvojem novih tehnologija u svijetu i nekim zemljama okruženja već se od kvalitetnog kamena (krečnjaka) postupcima pripreme (drobljenje, prosijavanje, mljevenje i klasiranje) mogu dobiti proizvodi (fileri) visokog kvaliteta. Oni imaju široku primjenu u industriji boja i lakova, proizvodnji stakla, stočne hrane, prehrambrenoj, pa i veoma zahtjevnoj farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji...
Inženjer dr Darko Božović, iz Zavoda za geološka istraživanja, nedavno je doktorirao upravo na široj primjeni kamena, odnosno, proizvodnji tzv. karbonatnih punjenja i došao do rezultata da bjelopavlićki kamen - krečnjaci “predstavljaju kvalitetnu mineralnu sirovinu, koja može naći primjenu, osim za proizvodnju arhitektonsko-građevinskog i tehničko-građevinskog kamena, i kao karbonatno punilo u mnogim drugim granama industrije”.
“U geološkoj građi terena Crne Gore karbonatne stijene imaju najveće rasprostranjenje i učestvuju sa oko 65 odsto, a predstavljene su, uglavnom, krečnjacima i dolomitičnim krečnjacima, uz značajno prisutvo dolomita. Ove stijene su do sada valorizovane kroz korišćenje u građevinarstvu, kao tehničko-građevinski ili arhitektonsko- građevinski (ukrasni) kamen, a sasvim malo se koriste kao sirovine za dobijanje karbonatnih punila” kazao je Božović za “Vijesti”.
Po perspektivnosti i produktivnosti izdvajaju se gornjokredni sedimenti zone visokog krša, odnosno rudni rejon Bjelopavlića. Najveća koncentracija ležišta arhitektonsko-građevinskog kamena, kao i krečnjačkih masa podobnih za proizvodnju komercijalnih blokova, je u okviru rudnog rejona Danilovgrada i Spuža.
"Novim istraživanjima je po prvi put izvršena prostorna analiza pojedinih geoloških formacija krečnjaka. Na području rudnog rejona Bjelopavlića otkriveno je više vrsta karbonatnih sirovina, čiji se ekonomski potencijal jasno vidi”, dodao je Božović.
On je napomenuo da su njihova istraživanja na 14 ležišta i pojava krečnjaka, “pokazala visok kvalitet ove mineralne sirovine, pri čemu se krečnjak iz skoro svih ležišta i pojava može upotrijebiti u industriji stočne hrane i šećera, većina u industriji boja i lakova, gume i plastike, metalurgiji, i livarstvu”.
“Nekoliko ležišta i pojava sadrže veoma kvalitetan krečnjak koji se može upotrijebiti i u industriji papira, stakla, farmaciji i kozmetičkoj industriji, i rijetko za proizvodnju mineralnih đubriva. Druga oblast primjene karbonatnih punila koja obećava u Crnoj Gori je u cementnoj i betonskoj industriji”, dodao je Božović.
On je kazao da bi se korišćenjem kamena u svrhe o kojima je govorio povećani efekat uposlenosti, i to visokoobrazovanih kadrova koji će primjenom nove tehnologije usvajati i nova znanja. Uz to, dobijanjem široke palete punioca za različite grane industrije dobijaju se proizvodi koji su po jedinici mase daleko skuplji od dosada korišćenih proizvoda čak i do 10 puta.
Kanađani potvrdili kvalitet kamena
Božović je kazao da se na osnovu kompleksnih ispitivanja hemijskih osobina krečnjaka rudnog rejona Bjelopavlića, izvedenim u “ACME Analytical laboratories LTD“ iz Vankuvera u Kanadi, može zaključiti da se radi o visokokvalitetnim čistim krečnjacima.
Uz to, ispitivanjem fizičko-mineraloških karakteristika krečnjaka koja su izvršena u laboratoriji “Instituta za tehnologiju nukleranih i drugih mineralnih sirovina” iz Beograda, konstatovano je da se radi o veoma kvalitetnim, mineraloški veoma čistim krečnjacima.
- 9,5 miliona metara kubnih iznose ležišta i pojave karbonatnih sirovina, u prvom redu arhitektonsko-građevinskog kamena, sa dokazanim bilansnim geološkim rezervama na području Bjelopavlića. Te sirovine se nalaze u mjestima: Klikovače, Maljat, Visočica, Vinići, Radujev krš, Slatina (Kriva Ploča), Suk, Jovanovići, Lalevići, Pješivački do
Bonus video:
