Savjet Evrope preporučio je da se svaka vrsta državne pomoći medijima, pa i takozvano državno oglašavanje, učini što transparentnijim i rigirozno objektivnim.
Oni su kao argument naveli i ranije istraživanje NVO “Centar za građansko obrazovanje” o oglašavanju u medijima, koje je pokazalo da su se državni organi i institucije najviše oglašavali u medijima bliskim Vladi.
Smatraju da je u Crnoj Gori previše medija za tržište, čija se vrijednost procjenjuje na 10 do 11 miliona eura, zbog čega bi Vlada i privreda trebalo da zastupaju fer i transparentne konkurse za oglašavanje.
Njihova analiza pokazuje da zbog malog tržišta nezavisni mediji teško mogu opstati bez državne pomoći (u koju uključuju i državno oglašavanje), zbog čega dolazi do političke polarizacije medija na proopozicione i bliske vlasti.
Analiza medijske situacije u Crnoj Gori, koju su uradili eksperti SE biće zvanično objavljena danas, neprijatno je ogledalo za crnogorske vlasti, ocijenila je programska koordinatorka CGO Ana Nenezić, koja je ujedno i članica radne grupe (RG) za izradu Zakona o medijima.
Eksperti su poručili da država treba da ubrza i olakša reforme na koordinisan i odgovoran način, umjesto što pogoršava postignuti nivo usklađenosti sa propisima EU i teži novim padovima u medijskoj i regulatornoj praksi.
“Medijsku scenu Crne Gore karakteriše urušeno tržište, nelojalna konkurencija, neizvedena zakonska rješenja, često prepisana iz sistema koji nijesu kompatibilni sa crnogorskim, što posljedično dovodi do političke zavisnosti medija, duboke polarizacije, uređivačke ranjivosti i sve vidljivije autocenzure novinara. Rješavanje ovih nagomilanih problema zahtijeva ozbiljan, sistematičan i strateški pristup, ukoliko se želi kreirati adekvatan ambijent za rad i djelovanje medija”, kazala je Nenezićeva “Vijestima”.
Analiza pokazuje da je crnogorsko medijsko tržište slabo i polarizovano sa visokim stepenom državne intervencije i političke polarizacije, da Crna Gora ima protivrječne medijske zakone i institucionalni poredak koji sprečava potpunu nezavisnost i efikasnost medijskih regulatora, kao i visoke rizike po integritet i sigurnost novinara.
U takvoj atmosferi, smatraju stručnjaci Savjeta Evrope, rizikuje se ugrožavanje uređivačke autonomije medija od strane vlasnika i političkih elita.
U Analizi se novinarima preporučuje da prevaziđu političku podijeljenost u korist zajedničkog cilja, kao što su visoki profesionalni standardi, medijski pluralizam, zdrav radni ambijent i najbolji uslovi za medijsku slobodu. Takođe smatraju da novinari treba da se udruže u snažno profesionalno udruženje kako bi sačuvali nezavisnost medija i novinara.
Nenezićeva smatra da ova analiza može biti odlična polazna tačka za dalje djelovanje u pravcu promjena na bolje, ukoliko se prihvati “bez pokušaja političkog bojenja i obesmišljavanja kao pokrića za nerad ili manupulativne akcije u pravcu urušavanja nezavisnosti medija”.
“Biće, naravno, zanimljivo vidjeti i kako će se dalje balansirati neke od retrogradnih planiranih zakonskih rješenja na kojima insistira vlast, a koja su potpuno suprotna preporukama SE i Evropske komisije koja je podržala ovu analizu”, kazala je Nenezićeva.
U praksi ima medijske koncentracije
Eksperti Savjeta Evrope smatraju da je Crna Gora zakonski uredila transparentnost vlasništva i koncentracije medija, ali da u praksi to nije učinjeno.
Tvrde da se zakonskim rješenjima sprečava medijski monopol, ali da se ne kontroliše vlasnička koncentracija u medijima.
Tako se, tvrde, dovelo do situacije da dvije grupe, okupljene oko “Vijesti” i grčkog biznismena Petrsoa Statisa, imaju više različitih medija u vlasništvu, ali da istovremeno rade po zakonu.
Smatraju da bi trebalo da se identifikuju sve povezane vlasničke strukture u cijeloj medijskoj industriji i povećaju ingerencije regulatornih tijela kako bi kontrolisale taj dio. Takođe su predložili Vladi da razmotri mogućnost pluralizma sadržaja u medijima, kako ista mišljenja i stavovi ne bi dominirali u istim medijima.
Bonus video:
