Crnogorsko medijsko tržište malo je i ekonomski slabo razvijeno, ali jako polarizovano, pokazala je Analiza medijskog sektora u Crnoj Gori, koja je nastala u okviru JUFREX-a, zajedničkog projekta Evropske unije (EU) i Savjeta Evrope (SE).
Ekspertkinja SE i urednica izvještaja, Tanja Kerševan Smokvina, kazala je da je za to tržište karakterističan je veliki nivo državne intervencije i veliki stepen političkog paralelizma.
Ona je navela da je pravni okvir nekoherentan i u nekim segmentima neadekvatan.
„Često se dopunjava i mijenja, nekad i na štetu postojećih djelujućih mehanizam. Posebno je problematično što se te promjene vrše i mijenjanjem nekih zakona koji se ne odnose neporedno na medije već imaju veliki uticaj na taj segment“, istakla je Kerševan Smokvina.
Ona je ocijenila je da je bitna veća transparentnost i objektivnost državnog finansiranja medija i medijskog vlasništva.
Kerševan Smokvina je saopštila da je u analizi identifikovana nepotpuna transformacija Radio Televizije Crne Gore (RTCG) iz državnog u javni medijski servis i "ranjivost njene autonomije“.
"Identifikovana je fragmentiranost samoregulacije i problemi sa njenim finansiranjem i održivošću, te nepropocijalne mjere blokiranja digitalnih usluga koje ukazuju na neku mogućnost odstupanja od slobode izražavanja na internetu", dodala je Kerševan Smokvina.
Ona je kao preporuke navela povećanje zakonske koherentnosti, predvidljivosti i sigurnosti, revizija postojećih propisa sa izbjegavanjem ad hoch i fragmentiranih rješenja, povećanja transparentnost i objektivnost finansiranja medija, obezbjeđivanje usluga za potpunu transformaciju RTCG-a u javni medijski servis.
"Potrebno je jačanje nezavisnosti i efikasnosti regulacije, jačanje samoregulacije i primjene profesionalnih standarda i obezbjeđivanje sigurnog okruženja za novinare kako bi mogli obavljati svoj posao", rekla je Kerševan Smokvina.
Prema njenim riječima, razvoj nacionalne politike za promovisanje medijske pismenosti je od velikog značaja.
U Analizi se navodi da je Crnoj Gori potreban temeljan, koherentan i koordiniran pregled svih sektorskih zakona i zakona koji regulišu ili utiču na medijski sektor, zbog usklađivanja sa pravnom tekovinom EU i standardima Savjeta Evrope u regulisanju medija.
Kako se dodaje, trebalo bi da postoji koordinaciono tijelo sa opštom i sveobuhvatnom odgovornošću za medijsku politiku.
Preporučuje se da se Agenciji za elektronske medije vratei posebne kontrole i mogućnost uvođenja novčanih kazni za sva kršenja koja se mogu nedvosmisleno utvrditi i ne zahtijevaju sudsko razmatranje.
"Ni pod kojim okolnostima ove kazne ne treba primjenjivati na profesionalne novinarske standarde kojima se treba se baviti isključivo putem samoregulacije", navodi se u Analizi.
Ističe se da Vlada treba da podrži djelotvoran i efikasan rad Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija
Jedna od zaključaka Analize je da nezavisnost javnih emitera mora biti osigurana na nacionalnom i lokalnom nivou.
Ministar kulture Aleksandar Bogdanović, kazao je da se u Crnoj Gori sistematično radi na unaprjeđenju slobode izražavanja, kao temeljnog ljudskog prava kroz zakonodavni okvir koji je zasnovan na principima slobode medija, medijskog pluralizma, nezavisne regulacije i samoregulacije.
"Kritičke komentare Evropske komisije, vezane za primjenu samoregulatornih standarda, vidimo kao obavezu koja se postavlja pred medijsku zajednicu - da na evropsku regulaciju odgovori samoregulatornim alatima i praksama u čijoj osnovi su etička profesionalna načela, zaštita privatnosti i ostala pitanja novinarskog kodeksa kojeg treba da poštuju sve medijske kuće", naveo je Bogdanović.
U jedinstvu optimalne i proporcionalne zakonske regulacije i kodeksa poštovanja samoregulatornih praksi, kako je istakao, biće izgrađen održivi ambijent u kome demokratski institut prava podrazumijeva i obaveze i odgovornosti u javnom interesu svih učesnika u medijskom životu.
Bogdanović je naglasio da demokratski koncept regulacije evropskih standarda slobode izražavanja i informisanja podrazumijeva najširu javnu debatu.
"Zbog karaktera pitanja koja se normiraju i mehanizama njihove implementacije, neophodno je čuti mišljenje najšire javnosti – vladinih predstavnika, medijske zajednice, strukovnih udruženja, civilnog društva, akademske zajednice, nezavisnog medijskog regulatora", dodao je on.
Vršiteljka dužnosti ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori i šefica Političke sekcije u Delegaciji EU, Plamena Halačeva, kazala je da je sloboda neupitan uslov za bilo koju zemlju kandidata na putu ka članstvu u EU i važan indikator funkcionisanja vladavine prava.
„Nije slučajno da su sloboda izražavanja i sloboda medija bazični elementi ključnog poglavlja 23, uključujući i privremena mjerila koja je Crna Gora odlučna da ispuni", navela je Halačeva.
Ona je rekla da studija potvrđuje da se sloboda medija ne može posmatrati ili ostvariti na izolovan način.
„Osvrćući se na složenost i raznolikost svih pitanja, izvještaj predlaže značajan broj preporuka, prema kojima se treba odnijeti na koherentan i koordinisan način, imajući u vidu krajnji cilj. Analiza pruža solidnu polaznu tačku za Crnu Goru da formuliše sveobuhvatnu nacionalnu medijsku politiku“, kazala je Halačeva.
Generalna direktorica za pristupanje EU u Ministarstvu evropskih poslova, Jelena Burzan, rekla je da je Crna Gora radom i rezultatima u okviru pregovaračkog procesa, pokazala da je ozbiljna u namjeri da kontinuirano unapređuje zakonodavni i institucionalni okvir u ovoj oblasti i da podstiče dalji razvoj u svim sferama društva.
Ona je istakla da je u prethodnom periodu, u oblasti slobode izražavanja, preduzet veliki broj zakonodavnih i drugih aktivnosti, posebno u izmjenama krivičnog i medijskog zakonodavstva s fokusom na dostizanje nezavisnosti regulatora u ovoj oblasti, unapređenju medijskog pluralizma.
Prema njenim riječima, donošenjem Etičkog kodeksa novinara napravljen je značajan korak ka unapređenju standarda novinarske profesije.
Burzan je ukazala da je takva zakonodavna aktivnost približila Crnu Goru ispunjenju zadatih privremenih i završnih mjerila.
„Vlada će, u saradnji sa partnerima, ostati posvećena definisanju savremene evropske medijske politike, uspostavljanju održivog samoregulatornog mehanizma, zaštiti novinara, unapređenju medijskog pluralizma”, poručila je Burzan.
Šefica Odjeljenja za medije i internet u Generalnom direktoratu za ljudska prava i vladavinu prava SE, Lejla Dervišagić, kazala je da je Analiza zasnovana na standardima te organizacije koji se odnose na slobodu izražavanja i slobodu medija, kao i na propisima EU.
Ona je istakla da je cilj istraživanja da procijeni zakonodavni i institucionalni okvir za medije i slobodu izražavanja u Crnoj Gori i ponudi zaključke i preporuke koje će poslužiti kao vodič za definisanje i sprovođenje nacionalnih medijskih politika.
Bonus video:
