Ako bi, na primjer, neki Francuz, htio da provjeri da li je stvarno Cetinje, kako tvrdi Enciklopedija srpskog naroda, srpski grad, Njegoš srpski pisac, a Dado Đurić srpski slikar, teško da bi u tome uspio. Crna Gora, naime, u 21. vijeku ima obnovljenu državnost i jezik koji zove nacionalnim imenom, ali i dalje nema nacionalnu enciklopediju.
Ne samo što je nema, nego već gotovo šest godina ne ulaže ni euro da je napravi. Kako je “Vijestima” objašnjeno iz Ministarstva nauke, Vlada planira da pokrene sa mrtve tačke rad na enciklopediji, ali još nije jasno kada će se to zaista desiti.
"Vlada Crne Gore se kontinuirano od 1969. godine do danas bavi ovim važnim pitanjem. U toku ovog perioda dolazilo je do zastoja u radu, a posebno posljednjih godina, jer je globalna finansijska kriza doprinijela da se i ovaj zahtjevan i važan posao uspori", kaže se u informaciji koju je ovim povodom “Vijestima” uputila savjetnica u Ministarstvu nauke Aleksandra Krgović.
Leksikografski zavod
"Ideja o izradi Enciklopedije Crne Gore zaživjela je 1969. godine, kada je Predsjedništvo Skupštine SRCG zauzelo stav da je neophodno pristupiti realizaciji ove ideje. Za potrebe organizacije rada na pripremi Enciklopedije Crne Gore 1981. godine zakonom je osnovan Leksikografski zavod SRCG.
Uzimajući u obzir osnovnu koncepciju pripreme Enciklopedije Crne Gore Leksikografski zavod je pripremio trotomni Alfabetar i više hiljada enciklopedijskih kartica sa opširnim podacima", podsjećaju iz Ministarstva nauke.
Književnik, akademik DANU i Makedonske akademije nauka i umjetnosti, i direktor tadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, Sreten Perović, za “Vijesti” kaže da je Zavod finansiran samo od SIZ-a za nauku, i to vrlo skromno, a da je praktično prestao da radi 1989. godine, od kada nije dobijao novac ni za plate, te se morao ujediniti sa trgovačkom kompanijom Monteks.
Iza Zavoda je ostala zgrada u centru Podgorice, pored zgrade Skupštine Crne Gore, kao i Alfabetar, prvi korak u pravljenju Enciklopedije. LZCG je pristupio i pisanju enciklopedijskih jedinica za Prvi tom ECG.
"Mi smo za tih manje od deset godina uradili mnoga istraživanja, napravili trotomni alfabetar i krenuli u izradu jedinica za prvi tom te, kako je tada zamišljeno, sedmotomne enciklopedije. 1991. godine, u anticrnogorskoj euforiji, naglo je ukinut Zavod, koji je, prema tadašnjoj beogradskoj štampi, bio leglo crnogorskog nacionalizma, što je potpuna neistina", ističe Perović.
Alfabetar, podsjeća on, služi kao orijentir koje ličnosti i pojmovi ulaze u enciklopediju i koliko im se prostora daje. U njemu se daju osnovne indikacije o ličnosti i o problemu koji se tretira enciklopedijski, priča Perović koji je, kako kaže, za vrijeme rada u Zavodu imao prilike da upozna tehnologiju pravljenja raznih enciklopedija.
Opširnije u štampanom izdanju
Bonus video:
