Nakon više od pola vijeka Crna Gora je ponovo uvela institut notara u pravni sistem a ministar pravde Duško Marković imenovao je 34 javnih bilježnika, među kojima su sudije i advokati ali iz drugih profesija.
“Među kandidatima odnosno imenovanim notarima su, između ostalih, jedan sudija Višeg suda u Podgorici, jedan sudija za prekršaje iz Podgorice i 15 advokata. Ostali imenovani notari službenici su drugih organa”, saopštila je portparolka Ministarstva pravde Ana Radusinović.
Notari su ovlašćeni da sastavljaju javne isprave o pravnim poslovima, testamente, da sastavljaju zapisnike i potvrde o svim nespornim pravnim činjenicama i da ovjeravaju potpise, prepise i druge podatke. Da čuvaju isprave, novac, hartije od vrijednosti i druge predmete radi uručenja drugim osobama ili državnim organima...
Advokatska komora bila protivnik uvođenju notara
Priča o notarima je počela 2004. najavom tadašnjeg ministara pravde Željka Šturanovića da će sredinom 2006. biti udareni prvi notarski štambilji. Zakon je donijet 2008. a prvi notarski ispit održan je, šest godina kasnije,10. novembra 2010, u ministarskom mandatu Miraša Radovića, koji je tada položilo 40 kandidata.
Na svakih deset hiljada građana trebalo je da bude imenovan po jedan notar
Komora je smatrala da se time atakuje na rad advokata kao i da država omogućava stvaranje monopola u korist kojeg se odriče milona eura na ime plaćanja taksi i drugih obaveza prilikom ovjeravanja isprava kod crnogorskih sudova.
“Zakonskim rješenjima da notar sačinjava, potvrđuje i ovjerava pravne poslove o prometu nepokretnosti, hipoteci i lizingu, rasterećuje se, u suštini, samo sudska služba ovjere i službenik suda, a ne sudija, kako se to želi predstaviti javnosti”, upozorio je tada Vujanović.
Iz ministarstva su tvrdili da će se uvođenjem notara rasteretiti sudovi i organi uprave i zaštiti interesi građana i pravnih lica. Na svakih deset hiljada građana trebalo je da bude imenovan po jedan notar.
“Notarsku tarifu utvrđuje Skupština Notarske komore uz prethodnu saglasnost vlade. Do donošenja notarske tarife, notar će obračunavati svoju naknadu za rad u visini 50 odsto od iznosa utvrđenog zakonom kojim se uređuju sudske odnosno administrativne takse”, rekla je portparolka Ministarstva pravde.
Prvi notari radili su u kotorskom Državnom arhivu koji je Vlada Narodne republike Crne Gore osnovala 30. novembra 1949. Njihova obaveza je bila da vode zvanične knjige posjeda, i oni se smatraju prvim arhivistima na području Crne Gore.
Uskoro će se i zakleti
Odlukom Ministarstva pravde koju je 30. marta ove godine potpisao Marković za područje Osnovnog suda u Baru, imenovani su Paka Lekić, Marina Milošević i Senad Redžepagić. Za područje Osnovnog suda u Beranama, Harun Adrović.
Za područje Osnovnog suda u Bijelom Polju, Biljana Konatar i Svetozar Bogavac. Za područje Osnovnog suda u Danilovgradu, Ranka Vujović. Za područje Osnovnog suda u Kotoru, sa službenim sjedištem u Kotoru, Branka Kašćelan i Irena Kovačević, za istu nadležnost sa službenom kancelarijom u Budvi, imenovani su Irena Polović i Dalibor Knežević dok je sa kancelarijom u Tivtu, Rajko Janković. U Nikšiću, notari su Lela Kostić, Marinko Perović i Ljubiša Marković.
Za područje Osnovnog suda u Podgorici, notari su Slavka Vukčević, Sonja Radović, Slavica Bošnjak, Andrijana Vukčević, Branislav Vukičević, Darko Ćurić, Anka Stojković, Tanja Čepić, Mira Bogić, Radmila Klikovac, Lidija Klikovac i Jadranka Adžić. Notar u Rožajama je, Feho Kožar.
Za područje Osnovnog suda u Ulcinju,Gzim Kalabrezi i Ilirijana Ismailaga. Za područje Osnovnog suda u Herceg Novom, Ljubica Antunović, Tamara Marić i Anđelko Milošević. Za područje Osnovnog suda u Cetinju - Irena Vujović. Do 30. aprila, prema odluci o imenovanju, notari bi morali položiti zakletvu.
Milošević: To je strašno lijepo zanimanje
Notar može da u svim postupcima, prije njihovog pokretanja, upravnog, vanparničnog, parničnog, zaključi poravnanje na zahtjev stranaka u tim poslovima i notar tu djeluje kao “preventivno pravosuđe”
“Dok sam radio kao advokat imao sam mogućnost da sa obje stranke postignemo dogovor,ali smo zavisili od nekog organa, suda gdje su peripetije, da čekate red, podnesete zahtjev, da čekate da vas sudija, kada je voljan, primi. I kada sam čuo za notare shvatio sam da je on upravo taj koji može za potrebe stranaka da napravi javnu ispravu i zadovolji obje strane, što je strašno lijepo zanimanje”, rekao je Milošević.
On je dodao kako će na taj način moći da svojom prezantacijom i znanjem pomognu građanima da na jedan fin način, u dostojanstvenom postupku završe pravni posao. On je pojasnio da notar može da u svim postupcima, prije njihovog pokretanja, upravnog, vanparničnog, parničnog, zaključi poravnanje na zahtjev stranaka u tim poslovima i notar tu djeluje kao “preventivno pravosuđe”.
“Mogućnost da dva klijenta imaju sporan odnos i na osnovu javne isprave zaključe poravnanje, koja je to povlastica za te ljude s druge strane, time se postiže skraćivanje postupaka i rasterećenje sudova”, rekao je Milošević.
Bonus video:
