Građani Crne Gore odlažu otpad na 155 smetlišta, čija je zapremina manja od sto kubnih metara, na oko 70 koja imaju i do 100, te na 50 nelegalnih deponija koje zauzimaju prostor veći od hiljadu kubnih metara, podaci su koje je sredinom prošle godine prikupilo tadašnje Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine.
Pomoćnik ministra za održivi razvoj i turizam Siniša Stanković istakao je da podaci, prikupljeni uz pomoć lokalnih samouprava nijesu potpuni, te da se teško može utvrditi koliko je takvih lokacija.
I predsjednik NVO "Breznica" Milorad Mitrović smatra da je broj deponija daleko veći, te da država ima problem sa odlaganjem čvrstog otpada.
"Svi master planovi i strategije propale su. Nijedan grad, osim Podgorice, nije riješio pitanje odlaganja otpada i to je problem koji nadležni nijesu u stanju da riješe. Niko nas nije natjerao da donosimo zakone koje ne možemo sprovoditi", rekao je.
„Mislim da nema građanina koji nije svjestan da nije dobro bacati otpad u prirodu", rekao je Stanković
Stanković je za „Vijesti“ kazao da način odlaganja otpada „govori mnogo o nama samima“.
„Mislim da nema građanina koji nije svjestan da nije dobro bacati otpad u prirodu. Zbog toga su „najpogodnije“ lokacije za stvaranje nelegalnih odlagališta mjesta koja su sakrivena od očiju javnosti.
S druge strane, nije teško uočiti da na ulici, ili dok smo u automobilu vidimo da neki od naših sugrađana bez razmišljanja bacaju otpad na put, ulicu ili javnu površinu“, kazao je Stanković.
Ljudi žele privatne deponije
Mitrović ističe da ljudi često žele "male deponije za sopstvene potrebe, ali daleko od njihovih kuća". Zato su nam, kaže on, putevi, obale rijeka i mora puni smeća.
Stanković je objasnio i da društvo nije stvorilo „kritičnu masu koja će drugačijim ponašanjem, ličnim primjerom i ispoljenim negodovanjem, kada se suoči sa ovakvim situacijama, dovesti do neophodnih promjena“.
Mitrović tvrdi da crnogorski standard ne omogućava da opštine postavljaju kontejnere u neposrednoj blizini svake zgrade ili kuće
On tvrdi da crnogorski standard ne omogućava da opštine postavljaju kontejnere u neposrednoj blizini svake zgrade ili kuće u gradskom, prigradskom i posebno seoskom naselju, kao i da organizuju njihovo pražnjenje.
„Ukoliko ne ispoljimo potreban nivo odgovornosti i otpad koji proizvodimo ne odnesemo do najbližeg kontejnera, već ga bacamo gdje stignemo, troškovi njegovog prikupljanja biće veći.
Nelegalna odlagališta će neko morati da ukloni, kao što će ulice i javne površine neko morati da očisti i za to će se utrošiti naš novac, odnosno novac poreskih obaveznika. Tako se vrtimo u krug iz koga je moguće izaći samo drugačijim odnosom prema ovim pitanjima“, kazao je Stanković.
Iako su u pojedinim opštinama ostvareni „vidljivi pomaci“, zemlja je još daleko od željenog stanja.
Problem nelegalna smetlišta
Na osnovu Državnog plana upravljanja otpadom, koji se sprovodi od 2008. godine, opštine su bile u obavezi da donesu sopstvene planove u toj oblasti. Neophodno je bilo i predvidjeti mjere i aktivnosti koje treba da omoguće saniranje postojećih i spriječe stvaranje novih nelegalnih odlagališta otpada.
„Međutim, problem stvaranja nelegalnih smetlišta su takvi da je potrebno zajedničko djelovanje nadležnih državnih organa i jedinica lokalne samouprave“, objašnjava Stanković.
On je najavio da će novim zakonima biti predviđene i strože kazne za prekršioce, te ukoliko crnogorske opštine budu uspjele da organizuju odgovarajuće djelovanje inspekcijskih službi i kominalne policije doći će do „vidljivog unapređenja postojećeg stanja“.
Slike iz našeg okruženja govore da su kazne ili previše blage, ili da se neadekvatno primjenjuju odluke koje su opštine donijele“, objasnio je Mitrović
Stanković je na pitanje koliko je pravnih i fizičkih lica kažnjeno zbog nepropisnog odlaganja otpada, odgovorio da je teško dati precizan odgovor.
„Uređenje odnosa i organizovanje poslova odlaganja otpada je nadležnost jedinica lokalne samouprave, tako da su različite mjere koje su se do sada mogle preduzeti u pojedinim opštinama.
Međutim, slike iz našeg okruženja govore da su kazne ili previše blage, ili da se neadekvatno primjenjuju odluke koje su opštine donijele“, objasnio je.
Da kazne za nelegalno odlaganje otpada treba da budu rigoroznije smatra i Mitrović.
"Na skupovima ističu da je potrebno vrijeme da građani nauče kako da bacaju otpad, međutim ja mislim da je edukacija po džepu najbolja", dodao je.
Očekuju 70.000 građana
Stanković očekuje da će velika akcija pod nazivom „Očistimo Crnu Goru u jednom danu“ motivisati oko 70 hiljada građana da se uključe kako bi uklonile velike količine otpada iz prirode.
„Kada sami na osnovu sopstvenog napora spoznamo koliko je teško ukloniti otpad sa nelegalnih lokacija, nego ga baciti gdje stignemo, onda ćemo sigurno promjeniti ponašanje“, dodao je.
Svaki naš građanin će biti u mogućnosti da prijavi smetlište i na taj način omogući da pripremimo kartu lokacija koje ne mogu da služe na čast ekološkoj državi“, kazao je Stanković
Ministarstvo održivog razvoja i turizma u saradnji sa Evropskom investicionom bankom pokrenulo je aktivnosti na izradi dokumentacije za saniranje velikih gradskih odlagališta.
„Očekujem da će u okviru ove akcije, jedna od aktivnosti biti i evidentiranje nelegalnih smetlišta. Svaki naš građanin će biti u mogućnosti da prijavi smetlište i na taj način omogući da pripremimo kartu lokacija koje ne mogu da služe na čast ekološkoj državi“, kazao je Stanković.
On je najavio da će ove godine biti sanirana odlagališta u Baru i na Cetinju.
Poplave pokazale koliko smo odgovorni
Da Crna Gora ima ozbiljan problem sa nelegalnim odlaganjem otpada, pokazale su prošlogodišnje januarske i decembarske poplave. Pored plastične ambalaže iz Skadarskog jezera tada su isplivale različite vrste namještaja, bijele tehnike, kao i olupine automobila.
Iako su građani nakon januarskih poplava krenuli u akciju čišćenja iz Nacionalnog parka “Skadarsko jezero” istakli su da će otklanjanje otpada biti „dug i mučan posao“
„Slike koje smo imali prilike da vidimo nakon nedavnih poplava prosto su nevjerovatne za državu koja u svom Ustavu ima odrednicu da je ekološka. Treba da sami sebe upitamo što je sa našim dostojanstvom, našom odgovornošću prema prirodi i budućim generacijama ukoliko nastavimo da se ovako ponašamo“, poručio je Stanković.
Iako su građani nakon januarskih poplava krenuli u akciju čišćenja iz Nacionalnog parka “Skadarsko jezero” istakli su da će otklanjanje otpada biti „dug i mučan posao“.
Tada je direktor tog NP Zoran Mrdak kazao da dok god koritom Morače stiže novi otpad, čišćenje može biti uzaludan posao. On je tada iznio podatak da samo u koritu Morače na teritoriji GO Golubovci postoji od 15 do 20 nelegalnih deponija.
Građani vjerni lokacijama
Iz podgoričkog Javnog preduzeća "Čistoća" ističu da njihove ekipe svakodnevno obilaze teritoriju glavnog grada i gradskih opština Tuzi i Golubovci kako bi evidentirali lokacije na kojima građani deponuju otpad.
Najkritičnije je u naseljima Konik, na Kakarickoj gori, Starom aerodromu, Orjenskoj ulici u Maslinama, Brijegu Ćukovića, iza fakulteta UDG, kao i na magistralnom putu Podgorica – Danilovgrad i naseljima Donja i Gornja Gorica.
U GO Golubovci mještani prave smetlišta u blizini Vukovačkog mosta, Mojanovićima, Mahali, Vukovcima, Gostilju, Ponarima, Vranjini, kao i u Golubovcima u blizini stadiona i iza pijace
"Nepropisna odlagališta su prisutna u skoro svim djelovima grada, a nijesu pošteđene ni obale i korita rijeka. Često nakon otklanjanja otpada građani ponovo bacaju na istim mjestima", kazala je "Vijestima" portparolka tog preduzeća Senada Mulešković.
U GO Golubovci mještani prave smetlišta u blizini Vukovačkog mosta, Mojanovićima, Mahali, Vukovcima, Gostilju, Ponarima, Vranjini, kao i u Golubovcima u blizini stadiona i iza pijace.
Kao najčešće lokacija za odlaganje otpada mještani GO Tuzi koriste naselje Sukuruć, nekoliko lokacija uz put Tuzi – Dinoša, Šipčanik, Donji Tuzi, Karabuško polje i rijeku Rujelu.
Bonus video:
