Predstavnik studenata Filozofskog fakulteta Boban Batrićević najavio je nakon tribine na tom fakultetu da će studenti krenuti sa radikalnijim protestima ukoliko Senat Univerziteta Crne Gore, na sjednici zakazanoj za 17. februar, ne prihvati zahtjeve za uvođenje avgustovskog ili septembarskog roka za polaganje ispita.
Studenti su zaključili da je u ovom trenutnu najbitnije riješiti problem manjka ispitnih rokova.
Batrićević je kazao da su crnogorski studenti po broju ispitnih rokova posljednji na listi u regionu, i da njihove kolege iz Srbije imaju mogućnost da pet puta izađu na isti ispit.
“Kod nas postoji jedan ispitni i jedan popravni rok. Nema dovoljno razmaka ni između ta dva roka, jer za 15 dana ne možemo stići sve. Takođe, fizički i psihički ne možemo izdržati da u deset dana imamo pet ispita”, kazao je.
“Znaće da mogu da podijele svoje obaveze i umjesto pet ili više površno spremljenih ispita, spreme tri u jednom, a ostale u drugom, avgustovskom roku i to odrade na temeljan, studiozan način”, smatra Golubović
Podršku uvođenju novog redovnog avgustovsko–septembarskog roka podržao je na tribini i Studentski parlament. Predsjednik Petar Golubović kazao je da je prvenstveni cilj poboljšanje kvaliteta studija, jer će studenti temeljnije moći da spreme ispite.
“Znaće da mogu da podijele svoje obaveze i umjesto pet ili više površno spremljenih ispita, spreme tri u jednom, a ostale u drugom, avgustovskom roku i to odrade na temeljan, studiozan način”, smatra Golubović.
Iz Studentskog parlamenta najavljeno je i da će se zalagati za formiranje komisije koja će se na Univezitetu Crne Gore baviti pitanjem korupcije. Iako Golubović kaže da ne zna za nijedan konkretan slučaj korupcije na UCG, siguran je da je ona prisutna i u visokom obrazovanju, kao i u svim segmentima društva.
“Ne znam konkretne slučajeve, ali kruže priče među studentima da pojedini ispiti 'koštaju' toliko i toliko. Mora postojati volja nadležnih da koruptivne radnje smanje na minimum, a formiranje tijela koje bi se bavilo antikorupcijom tome bi doprinijelo”, dodao je.
Potpisivanje peticije koje će početi naredne nedjelje, pored navedenih ciljeva, zahtijevaće i formiranje disciplinske komisije koja će biti nadležna za slučajeve “nedoličnog, neakademskog i neprofesionalnog ponašanja profesora”
Prema riječima Golubovića u iskorjenjivanju te pojave doprinijela bi “kolegijalnosti među akademskim osobljem”, koje ne bi smjelo “prećutno da gleda na korupciju”. On je pozvao i studente da se za slučajeve koje smatraju korupcijom obrate studentskim vijećima, kao i Studentskom parlamentu.
“A mi ćemo se zalagati za njihova prava onoliko koliko znamo i možemo”, poručio je.
Potpisivanje peticije koje će početi naredne nedjelje, pored navedenih ciljeva, zahtijevaće i formiranje disciplinske komisije koja će biti nadležna za slučajeve “nedoličnog, neakademskog i neprofesionalnog ponašanja profesora”.
Iako do sada takva komisija nije postojala, Golubović ističe da bi profesori, kao i studenti, trebalo da budu sankcionisani za postupke koji nijesu u skladu sa kodeksom akademske etike.
“Potrebno je tačno propisati kaznene mjere za to. Na UCG postoji Sud časti koji kao najstrožu mjeru propisuje javnu osudu sa objavljivanjem u biltenu Univerziteta i u medijima. Ja ne znam koliko je puta do sada zasjedao Sud časti i koga je on ikada 'osudio'.
Kao klasičan primjer nekorektnosti profesora, on je naveo kritike studenata upućene profesorima, nakon kojih često budu kažnjeni obaranjem na ispitu
A samovolja profesora je prisutna i nepostojanje jedne disciplinske komisije, koja će izricati disciplinske mjere dozvoljava im da sa svojom samovoljom nastave u beskraj”, istakao je Golubović.
Kao klasičan primjer nekorektnosti profesora, on je naveo kritike studenata upućene profesorima, nakon kojih često budu kažnjeni obaranjem na ispitu.
Najavljeni protest i potpisivanje peticije student povjerenik na Filozofskom fakultetu Boban Batrićević vidi kao “konačno buđenje studenata”.
“Vrijeme je da se čuje i naš glas”, kazao je on. Golubović je, pak, kazao da “razvoj kritičke misli profesori treba da podstiču, a ne guše”.
“Strah od sankcija povodom aktivizma postoji, ali taj strah se često donese još iz kruga porodice gdje sami roditelji strahuju da urade nešto više, jer se boje za puku egzistenciju. Biti intelektualac, znači boriti se za prava drugoga i to je ono što svi sadašnji i mi budući intelektualci moramo da imamo na umu”, zaključio je Golubović .
Bonus video:
