Nabavka oko 600 kontejnera za selektivno odlaganje otpada u okviru projekta “Baci svaku stvar na svoje mjesto”, koji je uz ulaganja od 250 hiljada eura pokrenut sredinom 2008. godine, izgleda nije podstakao građane da ih i koriste.
Podgoričani i dalje smeće odlažu u “klasične” kontejnere ili ga, veoma često ostavljaju pored njih. Takve navike građani pripisuju nesavjesnosti i mentalitetu, dok već godinama iz nevladinog sektora govore da nedostaje edukacija.
“Recite vi mom komšiji koji sa trećeg sprata baca kese sa smećem da selektivno odlaže otpad. Trebalo bi ih kažnjavati, jer udaranje po džepu jedino utiče na naše ljude i naš mentalitet”, kazao je Podgoričanin Branislav Radičević.
On je predložio i da se građani zaplaše informacijama da u blizini kontjenera postoje kamere, jer “znajući za njihovo prisustvo postaju paranoični”.
Građani neinformisani
Da nije sve u mentalitetu, potvrdio je i predsjednik NVO “Green home” Darko Pajović koji odgovornost za slabu realizaciju projekta vidi u neinformisanosti građana, što je trebalo nadležni da urade na terenu.
On je kazao da u u određenim djelovima grada, u kojima se nalaze kontejneri za selektivno odlaganje otpada, stanovnici uopšte nijesu upoznati sa načinom kako da ih koriste.
“Ne možete očekivati od ljudi koji nikad nijesu selektivno odlagali otpad da sada to odjednom rade. Građani nijesu najsavjesniji, ali je potrebna i edukacija na terenu. Preambiciozno je očekivati da će se ljudi edukovati putem TV spotova”, objasnio je Pajović.
Kao primjer dobre prakse, on je naveo MZ Zabjelo u kojoj ljudi uz pomoć NVO “Green home” već neko vrijeme “revnosno odlažu papir i plastiku u kontjenere predviđene za to”. Pajović je, pak, primijetio da na velikom broju lokacija predviđenih za kontjenere nedostaju oni za metal i staklo.
Ipak, da opštine vode računa o odlaganju otpada kao o nepropisnom parkiranju rezultati bi bili mnogo bolji, smatra on.
“Kaznena politka postoji, ali se ne primjenjuje. Kada bi se zakon primijenio imali bismo drastičan preokret, pa bi edukacija plus kažnjavanje donijeli odlične rezultate”, kazao je Pajović
Da inspekcije moraju biti rigoroznije prema onima koji “bacaju smeće gdje stignu” smatraju i građani.
“Sve to može riještiti inspekcija. Trebalo bi kao u svim civilizovanim zemljama smeće bacati u večernjim časovima kako se tokom dana ne bi širio smrad”, poručila je Nevenka Tomić.
Način odlaganja nije idealan
Iz Javnog preduzeća “Čistoća” na pitanje “Vijesti” zašto na nekim mjestima nedostaju kontejneri kazali su da nijedna lokacija nije ukinuta, te da trenutno na teritoriji Glavnog grada građani koriste 167 kontejnera za selektivno odlaganje otpada.
Portparolka tog preduzeća Senada Mulješković kazala je da način odlaganja otpada nije idealan, te da se najviše odlaže papir i pet ambalaža, a najmanje limenke.
“Mi planiramo da uvedemo još neke nove lokacije i tu uglavnom u blizini obrazovnih ustanova. Idemo logikom da će djeca brže prihvatiti novi način odlaganja otpada i da će poruka o očuvanju životne sredine do njih brže doći”, kazala je ona.
Međutim, učenici koje je ekipa “Vijesti” zatekla pored Mašinske, Elektro i Hemijske srednje škole, nijesu ni primijetili kontejnere koji se nalaze u blizini. Oni su iskreno kazali ekipi “Vijesti” da ostatke hrane i ostalo smeće najčešće bacaju ili u školska dvorišta ili na ulicu.
Pod sloganom "Baci svaku stvar na pravo mjesto", Ministarstvo turuzma i zaštite životne sredine počelo je sa projektom selektivnog prikupljanja otpada.
Tada su mjesta za kontejnere, čija je nabavka koštala nešto više od 250 hiljada eura, odredile opštine.
Na osnovu zahtjeva opština, u Kotoru je postavljeno 60 kontejnera, po 20 za papir, staklo i pet - ambalažu, u Tivtu 50, po 25 za papir i pet, Budvi 20, po 10 za papir i pet, Ulcinju 34, po 17 za papir i pet, Rožajama 10 za papir i pet, Plavu osam i Beranama 10 za papir i pet, Andrijevici 12, po četiri za staklo, papir i pet, Kolašinu 18, po šest za aluminijsku ambalažu, papir i pet, Bijelom Polju 60, 15 za aluminijum, 25 za pet i 20 za papir, Mojkovcu 20 za papir i staklo, Herceg Novom 30, 15 za papir i 15 za pet, Pljevljima 75, po 25 za papir, pet i aluminijumske limenke, Nikšiću 30, po 15 za papir i pet, Plužinama 12, po četiri za papir, pet i limenke, Podgorici 45, 18 za papir, 17 za pet i 10 za limenke, Danilovgradu 14, po sedam za papir i pet, i Cetinju 12, po četiri za papir, pet i limenke.
Na pitanja upućena Ministarstvu održivog razvoja i turizma zbog čega su kontejneri uklonjeni sa određenih lokacija, da li je edukacija zbog koje je snimljeno pet spotova dala očekivane rezultate, koji su planovi Ministarstva održivog razvoja i turizma iz tog Vladinog tijela redakciji “Vijesti” juče nije odgovoreno.
I dalje pale kontejnere
Neki građani još imaju naviku da preuzmu obaveze ekipa preduzeća “Čistoća” i paljenjem otpada isprazne kontejenere. To se skoro dogodilo i kontejnerima za selektivno odlaganje otpada postavljenim iza zgrada u Pejtonu.
“Građani postupaju na osnovu navika i još ne mogu da shvate da žive u centru grada, ali, srećom, ovakvi slučajevi su pojedinačni”, kazao je Pajović.
Samo trećina zna kuda sa smećem
Na jučerašnjem predstavljanju projekta “Zajedno za prirodu” u okviru prekogranične saradnje Nikšića, Berana i Pljevalja sa Srbijom otovren je Zeleni SOS telefon na koji će građani moći da prijavljuju ekološke probleme.
Predstavnik NVO „Fors Montenegro“ Veselin Šturanović predstavio je rezultate ankete sprovedene u te tri opštine pokazala je da čak 73 odsto ispitanika ne koristi kontejnere za selektivno odlaganje otpada, dok skoro polovina njih i ne zna boje kontejnera, niti za koju vrstu otpada služe.
„Oko 58 odsto ispitanika smatra da je svijest najveći ekološki problem, skoro 60 odsto njih ne zna službe kojima treba prijaviti nesavjesne građane. Veliki je procenat građana koji nijesu upoznati sa kaznenom politikom, oko 80 odsto njih, dok svega šest odsto smatra da se prijavljivanjem neodgovornih sugrađana može poboljšati stanje životne sredine“ kazao je Šturanović. Besplatan broj na koji savjesni građani mogu prijaviti ekološke probleme je 0800-83-200.
Bonus video:
