Kad Kolašin i okolina ostanu bez struje, jedna od rijetkih zgrada koje se i dalje vide je srednjovjekovni manastir Morača, koji je nedavno u rad pustio sopstvenu malu hidroelektranu.
Da sveštenstvo ima takvu ambiciju, i da država napravi još jedan korak, manastir bi mogao viškove struje čak i prodavati onima koji zavise od elektroenergetske mreže.
Kako sada stvari stoje, za desetak godina će svi u Crnoj Gori morati slijediti ovaj primjer.
U direktivi Evropske unije, izdatoj prošle godine, piše da će sve zemlje članice morati propisati da od kraja 2020. godine novoizgrađeni objekti moraju biti praktično nezavisni od mreže, što znači da će te zgrade imati “visoke energetske performanse”, te da im je potrebno vrlo malo ili nimalo dodatne energije , jer značajan dio dobijaju iz obnovljivih izvora koji postoje na samoj zgradi ili u blizini.
Crna Gora je ovom veoma značajnom oblašću počela da se bavi relativno skoro. Zakon o energetskoj efikasnosti je donijet u maju prošle godine, ali stupa na snagu tek 1. maja ove. Odgovarajući sektori u Vladi, uglavnom u Ministarstvu ekonomije, formirani su u posljednjih nekoliko godina.
Građani su se za sada rijetko odlučivali da koriste obnovljive izvore energije, vjerovatno zato što nijesu bili dovoljno upoznati sa ovim tehnologijama. Danas, kada se na sve strane govori o visokim računima za struju, koji prijete da postanu još veći, može se očekivati da se sve češće govori o ovoj temi.
Sekulić: Država će obezbijediti beskamatne kredite
Dragica Sekulić, pomoćnica ministra ekonomije, zadužena za energetsku efikasnost, kaže za “Vijesti” da je prevashodna uloga države u ovoj oblasti da edukuje građane i preduzme mjere koje bi trebalo da ljude navedu da primijene ove tehnologije.
"Do stupanja na snagu zakona, u obavezi smo da donesemo oko 20 podzakonskih akata, koji će omogućiti da se zakon lakše i efikasnije sprovodi" ističe Sekulić.
Ona objašnjava da su neke od mjera na kojima je Ministarstvo do sada radilo i saradnja sa bankama.
Ministarstvo u okviru stimulativnih mjera pokušava da oslobodi od PDV-a opremu i materijale koji služe za energetsku efikasnost.
Ti krediti su, podsjeća Sekulić, povoljniji od onih za automobile ili tekuću potrošnju, pa je za očekivati da građani misle na svoju budućnost.
Sekulić je najavila da država planira da dobije donaciju od Ujedinjenih nacija, iz programa UNEP, u vrijednosti od milion dolara, koju će, kako kaže, potrošiti na subvencionisanje kredita za energetsku efikasnost, tako da građani ovaj novac od banaka dobiju po nultim kamatnim stopama.
Ministarstvo, kaže ona, u okviru stimulativnih mjera pokušava da oslobodi od PDV-a opremu i materijale koji služe za energetsku efikasnost.
"Bilo bi značajno da makar umanjimo PDV, što bi značilo da će ova oprema biti lakše dostupna građanima, a dužni smo i da pripremimo listu materijala i opreme koji bi bili oslobođeni od PDV-a ili na kojima bi porez bio manji. Nastavićemo, takođe, rekonstrukciju objekata koji su u vlasništvu države, prvo škole i bolnice, iz sredstava donacija međunarodnih organizacija" dodaje Sekulić.
Dio odgovornosti je i na lokalnoj samoupravi za koju je u novom zakonu propisana obaveza da donosi planove i programe energetske efikasnosti. Takođe, kako tvrdi Sekulić, u svakoj opštini postoji osoba koja je zadužena za energetsku efikasnost, i koja po zakonu ima zvanje energetski menadžer.
Neke opštine, kao što su Podgorica i Budva, su odlučile da za ugradnju solarnih kolektora umanje komunalije, ali je to moguće samo za novoizgrađene objekte koji u projektnoj dokumentaciji imaju ove uređaje.
Ako se i odlučite da u svom dvorištu ili na krovu sami proizvodite električnu energiju, suočićete se sa još jednim problemom. Država je u saradnji sa EPCG stvorila tehničke uslove da ta energija, na mjestu konekcije, bude puštena u sistem, što znači da višak proizvedene energije možete “upumpati” u mrežu. Nju za sada, ipak, ne možete naplatiti.
Bošković: Mora se ozbiljnije pomoći stvaranju izvora obnovljive energije
Ministarstvo, prema riječima pomoćnika ministra ekonomije za obnovljive izvore energije Igora Kovačevića, radi na uspostavljanju garantovanih cijena za proizvođače energije iz obnovljivih izvora, kao i na tome da domaćinstvima koja proizvedu višak energije ona bude kompenzovana.
Za one koji proizvedu do 20 kilovata je dozvoljena razmjena na mjestu konekcije, ali još nije, kako kaže Kovačević, uređena procedura po kojoj bi dio Elektroprivrede zadužen za ove poslove obračunao vrijednost te energije i omogućio da građanima ona bude vraćena ili plaćena. Ministarstvo, kaže Kovačević, predlaže da EPCG građanima preuzetu struju vrati u odnosu 1:1.
"Mogli bismo proizvodnjom iz obnovljivih izvora dobiti još jednu elektroprivredu" ističe Bošković.
U Srbiji se, podsjeća Bošković, kilovat proizveden iz obnovljivih izvora plaća 24 eurocenta.
"Mogli bismo proizvodnjom iz obnovljivih izvora dobiti još jednu elektroprivredu" ističe Bošković.
Sa njim se slaže i Jagoš Bajić iz kompanije “Winsol” koja se, takođe, već godinama bavi ovim tehnologijama.
"Žao mi je što Crna Gora zanemaruje svoju poziciju i svoje prednosti u ovoj oblasti. Treba samo vidjeti kako je to riješeno u Njemačkoj, gdje se struja iz mreže plaća 21 cent, a iz obnovljivih izvora čak 40 centi po kilovatu" ističe Bajić.
Rješenje bi moglo stići već ove godine, kada se, kako je “Vijestima” rekao Kovačević, očekuje donošenje uredbe o tarifnom sistemu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.
"Uredbom ćemo proizvođačima garantovati cijenu za narednih 12 godina, a donijećemo i uredbu o načinima podsticaja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije" obećao je Kovačević.
Još da EPCG pronađe način da pojedincima koji stvore višak električne energije kompenzira vrijednost te struje, i otvoriće se šansa da svako u Crnoj Gori ima sopstvenu malu elektroenergetsku proizvodnju.
Uz malo uštede i nove proizvedene kilovate, možda neke sljedeće zime računi za utrošenu električnu energiju neće biti u centru pažnje svih, od kafana do televizija.
Bonus video:
