Vlade se mijenjaju, Stijepović ostaje

Stijepović je kazao da će se crnogorski učiti u školama kada bude usvojen nastavni plan i program.
74 pregleda 0 komentar(a)
Slavoljub Stijepović, Foto: Rada Brajović
Slavoljub Stijepović, Foto: Rada Brajović
Ažurirano: 03.01.2011. 13:21h

Bivši ministar prosvjete Sreten Škuletić podnio je ostavku pretposljednjeg dana 2009. godine, najavivši burnu 2010. u oblasti obrazovanja.

Njegov nasljednik Slavoljub Stijepović to nije učinio u suton prethodne godine, ali je njegova odluka da novčano kazni sedam direktora podgoričkih osnovnih škola zbog izjava datih medijima, bez ikakve sumnje, događaj koji je obilježio 2010.

I to ne samo zbog kršenja osnovnih ljudskih prava, koje, kako je kazao jedan od kažnjenih, nije zabilježeno u istoriji crnogorskog obrazovanja, već i činjenice da će Stijepović zadržati funkciju i u novoj, Lukšićevoj vladi.

Po džepu zbog javne riječi

Još krajem septembra 2010. godine, Stijepović je naredio direktorima škola da, bez sagalasnosti Ministarstva, ne smiju govoriti za medije.

Tri mjeseca kasnije, Stijepović je jasno stavio do znanja da se nije šalio, kaznivši direktore smanjenjem plate od 10 do 30 procenata, zbog krajnje benignih i, što je najbitnije, istinitih izjava datih medijima.

No, istoga dana kada su “Vijesti” objavile priču da su direktori kažnjeni zbog izjava o krovu koji prokišnjavaju i manjku računarske opreme, Stijepović se predomislio i naložio obračun punih zarada, demonstrirajući iI tom odlukom visok stepen centralizma kojem očito teži.

Ovakav Stijepovićev postupak dobija na težini, s obzirom da je Ministarstvo prosvjete do grla zakopčano kada je riječ o saradnji sa medijima. Najzatvoreniji vladin resor u 2010. godini nije odgovorio ni na jedno pitanje novinara “Vijesti” zaduženog za oblast prosvjete od kada je Stijepović u aprilu izabran za ministra.

Usvajanje seta zakona

Nepuna četiri mjeseca nakon što je Škuletić podnio ostavku zbog procjene da ne može kvalitetno da sprovede planiranu reformu obrazovanja, Stijepović je izabran za ministra. Opozicija je oštro negodovala, a mnogi prosvjetari našli su se u čudu nakon što je bivši premijer Milo Đukanović predložio upravo Stijepovića.

“Udario sam se šakom po glavi. Htio sam da pitam premijera: “Milo, obraza ti, sprdaš li se to sa nama, predlažući Miga za ministra”, kazao je poslanik PzP-a Branko Radulović tada u skupštini.

Stijepović je, međutim, istakao da ima “snage, znanja i hrabrosti da se uhvati u koštac sa svim problemima u obrazovanju”.

Zakonom je predviđeno da direktore bira i razrješava dužnosti upravo ministar, kako se ne bi ponovila demokratija cetinjskih gimnazijalaca

“Znam kakvo sam breme preuzeo i koje obaveze stoje preda mnom. Moj zadatak je da započeti proces reforme crnogorskog obrazovanja nastavim, dinamiziram i, koliko je moguće, što prije na kvalitetan način okončam”, rekao je tada Stijepović.

Tri mjeseca kasnije, po julskoj žegi, Skupština je usvojila izmjene i dopune seta zakona iz oblasti obrazovanja i vaspitanja.

Jedno od ovlašćenja je i predstojeći reizbor direktora svih škola. Zakonom je predviđeno da direktore bira i razrješava dužnosti upravo ministar, kako se ne bi ponovila demokratija cetinjskih gimnazijalaca.

Stijepović je tada kazao da “garantuje” da Vlada neće finansirati nijedan studijski program na privatnim visokoškolskim ustanovama koji već postoji na Univerzitetu Crne Gore, ali je ta mogućnost predviđena Zakonom.

I u svijetlu te činjenice treba posmatrati odluku mandatara Igora Lukšića da razdvoji prosvjetu i nauku, odnosno da dekan Fakulteta za turizam privatnog Univerziteta Mediteran Sanja Vlahović bude na čelu novoformiranog Ministarstva nauke.

Ljubav Ministarstva i Sindikata prosvjete

Iako su pomenuti zakoni usvojeni a da Ministarstvo prosvjete prethodno nije uvažilo bukvalo nijednu od brojnih primjedbi i sugestija Sindikata prosvjete, čelnici te radničke organizacije do sada nijesu kritikovali Stijepovića.

Uprkos tome što je prije početka školske godine bilo riječi i o štrajku prosvjetara zbog “mizernih” zarada, koje su niže od prosječnih u državi, predsjednik Sindikata Zvonko Pavićević, poznat po žestokim sukobima sa Stijepovićem prethodnicima, prije svih Slobodanom Backovićem, još nije reagovao.

Sindikat je ostao nijem i povodom usvajanja zakona, ali i realnog smanjenja zarada kroz oporezivanje toplog obroka i regresa. Istina, Sindikat je podnio tužbu zbog oporezivanja tih ličnih primanja.

Proteklih godina nezamislivo harmoničan odnos Sindikata i Ministarstva prosvjete rezultat je Stijepovićevih ispunjenih obećanja da zarade neće biti umanjenje u godini globalne ekonomske krize, ali i odluke da država i dalje finansira izgradnju stanova namijenjenih prosvjetarima.

Uvođenje crnogorskog jezika

Početak nove školske godine obilježilo je i uvođenje crnogorskog jezika, uz oštro protivljenje, prije svih, prosrpskih političkih partija.

No, početak izvođenja nastave na crnogorskom jeziku donio je i dilemu, koju čak ni većina direktora tada nije znala da riješi – koji će jezik đaci učiti u školi, odnosno šta nastavnici treba da upišu u dnevnike - maternji ili crnogorski. Dilemu je riješio Stijepović, javno pojasnivši da će nastava izvoditi na crnogorskom, a da će se i dalje izučavati maternji.

Stijepović je kazao da će se crnogorski učiti u školama kada bude usvojen nastavni plan i program. S obzirom da je Savjet za opšte obrazovanje to nedavno i učinio, jasno je da će se od sljedeće školske godine u školama i zboriti i učiti crnogorski.

Sto čuda na Pravnom fakultetu

Gotovo pola godine Pravni fakultet bio je u svojevrsnoj blokadi. Sjednica Vijeća nije održana od aprila kada je dio zaposlenih zatražio od „organa Univerziteta Crne Gore da učine sve što je u njihovoj nadležnosti u cilju očuvanja zakonitosti rada, tradicije, ugleda i dostojanstva Pravnog fakulteta”.

Sjednica je konačno održana 8. oktobra, ali tek nakon što je, na zahtjev potpisnika peticije, prisustvovao i rektor UCG Predrag Miranović. Potpisnici peticije protiv Mujovića ostvarili su tada Pirovu pobjedu na Vijeću, predlogom da se na sljedećoj sjednici raspravlja o povjerenju dekana i nakon toga pokrene procedura za njegovu smjenu. Nova sjednica, međutim, do danas nije održana.

Studentski predstavnici u Vijeću javno su na sjednici optužili Mujovića da na predavanjima agituje protiv njih, a u korist drugih studenata koji bi u Vijeću digli ruku za njega.

Više izvora kazalo je tada “Vijestima” da je dekan samo “podrugljivim smijehom” odgovorio na brojne i teške optužbe studenata.

No, to je bio tek početak do tada nezapamćenje kampanje za studentske izbore, koji su se pretvorili u to ko je za, a ko protiv Mujovića. Izrečeno je niz teških optužbi. Tadašnje a i aktuelno studentsko rukovodstvo optužilo je Mujovića da ne bira sredstva da obezbijedi pobjedu njemu lojalnoj “opozicionoj” studentskoj listi.

Bonus video: