Boka Kotorska iznjedrila je kroz vjekove mnoge učene i obrazovane ljude: pomorce, književnike(ice), slikare(ke), naučnike… Velika zasluga za to je i rad osnovnih i stručnih škola u bokeljskim gradovima, iako su mnogi obrazovanje sticali i van domovine. U početku školovali su se samo muškarci. Tek od sredine 19. vijeka počinje obrazovanja žena u smislu društvenog zahtjeva i formalnih konsekvenci, nekoliko vjekova kasnije od obrazovanja muškaraca.
“Do tada obrazovale su se rijetke pojedinke iz bogatih porodica obrazovale po samostanima ili u kućnim uslovima sa izabranim sveštenim licima. Takav je slučaj sa Anom Marijom Marović (1815-1887) pjesnikinjom, slikarkom, humanitarnom radnicom, Dobroćankom koja je rođena i živjela u Veneciji, a obrazovanje stekla uz sveštenika Danijela Kanala sa kojim će kasnije osnovati izuzetno važan Institut za žene u Veneciji”, navodi dr Ervina Dabižinović u svom radu “Rodni, klasni, nacionalni i jezički aspekti obarzovanja u Boki Kotorskoj od 18. do 20 vijeka.”.
Ervina DabižinovićOna ističe da su samo rijetke žene bile u mogućnosti da se obrazuju. “Malobrojni podaci upućuju na obrazovanje žena kroz rijetke osnovne, srednje i stručne škole koje su se otvorile tek sedam vjekova nakon ustanova za obrazovanje muškaraca. U najstariju obrazovanu ustanovu na području Boke Kotorske - Gimnaziju u Kotoru - prva upisana žena bila je Elizabeta Murvar i to 1874/75. godine kao privatna učenica.
“Austrijska vlast je Pravilnikom iz 1823. godine izdala propis za pučke škole na području Dalmacije po kojima moraju postojati niže pučke škole sa osnovnim obrzovanjem za svu djecu svih staleža.
Pretpostavlja se da je tada donesena odluka o osnivanju ženske, uz mušku učionu u Perastu. Od 1835-1848. pojavljuju se rijetki podaci u dokumentima o nastajanju prve ženske učione i osnovnih škola za žensku djecu. U Kotoru su se javile prve ženske učione i osnovne škole (1836/37), a gotovo 70 godina kasnije - 1901. godine - počinje da radi i prva privatna srednja škola za djevojke. U Herceg Novom je formirana Ženska učiona pri samostanu Sveti Antun 1848. U Prčnju je od 1856. radila ženska škola. U početku, ženska učiona u Perastu oko 1880. godine, prema arhivskim dokumentima, od jednogodišnje prerasta u školu sa više razreda”, navodi Dabižinović.
Za vrijeme austrijske uprave Bokom Kotorskom otvaraju se javne škole za žene i muškarce, poput ženske učione u Perastu, Privatne osnovne škole u Herceg Novom, Prve trgovačke ženske škole u Kotoru (srednja stručna škola), Privatne ženske građanske škole u Herceg Novom. Pod austrijskom upravom škole se proglašavaju državnim ustanovama, a finasiraju ih lokalne uprave i država po ukazu austrijskog cara.
Đačka knjižica Građanske škole“Podsjećam da su protivnici obrazovanja isticali nekorisnost školovanja ženske djece, nepodobnost žena za obrazovanje, siromaštvo i nedostatak sredstava. Mislim da je osnovni razlog bio nedostatak volje za otvaranje i finasiranje škola za žene, minimalizujući značaj njihovog obrazovanja”, objašnjava Dabižinović. Obrazovanje žena je sadržalo opšte predmete (osnovi katoličke i pravoslavne vjere, pisanje, čitanje, računstvo, pouka o stvarima, upoznavanje mjera, utega novca i osnovna pravila za uredno pismeno izražavanje misli). Nastava se odvijala na “narodnom srbskohrvatskom jeziku”. Programi za mušku i ženski djecu razlikovali se se u dijelu predmeta koji se odnosio na ručni rad i domaćinstvo.
Sa otvaranjem škola za djevojčice u Boki počinju da rade i prve učiteljice. Zanimljivo je da su učiteljice koje su konkurisale za posao u nekoj od škola u Boki pored „svjedodžbe o učiteljskom osposobljavanju” i “potvrde o ispitu zrelosti”, morale priložiti i dokumenta koja obavještavaju o promjeni bračnog statusa. Pored institucionalnih škola, pojedina društva, kao Kolo srpskih sestara, osnivala su i privatne škole. Postojale su i ženske zanatske škole gdje su se siromašne djevojke iz okolnih mjesta opismenjavale i osposobljavale za rad - učile su šivenje, krojenje, pletenje, tkanje...
Privatnu osnovnu školu u Herceg Novom formalno je osnovao red Sestara Sv. Križa iz Đakova (1901) na inicijativu kotorskog biskupa Franja Ućelinija (1847- 1937), kojeg je jako brinulo „patriotsko vaspitavanje ženske omladine“ od osnovne škole kao „budućeg stuba porodice“. Iz ove privatne osnovne škole proizašla je kasnije Građanska ženska škola, otvorena dvije decenije kasnije (1921/22).
Internat su držale časne sestre obrazovane u Francuskoj, Italiji, Austriji...
O kvalitetu škola na području Boke rječito govori zapis jedne od pitomica škole u Ženske škole u Herceg Novom kod Svetog Antuna: “Škola i internat u Herceg Novom bili su na visokom nivou po organizaciji rada i života u njemu. Nalazio se blizu nekadašnjeg hotela ‘Boka’ i crkve Svetoga Antuna. U njemu je bilo smješteno 36 djevojčica iz čitave Jugoslavije, a smještaj su naši roditelji ili štićenici plaćali 750 dinara, mjesečno plus ostali troškovi školskog pribora i drugih potreba. Internat su držale časne sestre od kojih su mnoge bile obrazovane u Francuskoj, Italiji, Austriji. U okviru internata osnovan je ogranak niže gimnazije, nazvan Građanska škola koja je radila po programima predviđenim za gimnaziju. Jedan dio predmeta predavale su časne sestre: francuski, likovno, muzičko i biologija, a za ostale predmete su dolazili ostali profesori iz gimnazije”, svjedoči LJ.V.P.
“Uvođenje institucionalnog obrazovanja i društveni zahtjev da žene buduobrazovane promjenilo je ulogu i poziciju žena u društvu i pokrenulo proces emancipacije na našim prostorima”, zaključuje dr Ervina Dabižinović.
Predan rad na rodnim studijama
Ervina Dabižinović je psihološkinja, doktorka rodnih studija, feministikinja, aktivistkinja. Diplomirala je na Katedri za psihologiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1986. godine. Na master studijama na programu Rod i kultura odbranila master rad “Politike reprezentacije ženskog tijela u kulturi Crne Gore”, i time stekla zvanje master komunikologije 2012. godine.
Doktorirala na doktorskom programu rodne studije Asocijacija Centara za interdisciplinarna i multidisciplinarna istraživanja ACIMSI Univerzitet Novi Sad, na temi “Diskursi o ženama Boke Kotorske 1815-2015: rodni identiteti” i stekla zvanje doktorke rodnih studija.
Bonus video:
