U Crnoj Gori raste broj žrtava trgovine ljudima, koji se podrvgavaju prinudnom prosjačenju i prinudnim dječjim brakovima, dok su najčešće identifikovani slučajevi trgovine ljudima radi seksualne eksploatacije.
Na to upozorava dokument koji je u četvrtak usvojila Vlada Crne Gore, a odnosi se na strategiju za borbu protiv trgovine ljudima za period 2019-2024. godine sa predlogom akcionog plana za njeno sprovođenje.
Crna Gora je posljednjih godina prepoznata kao zemlja porijekla, tranzita i destinacije za muškarce, žene i djecu koji su bili žrtve trgovine ljudima. To se navodi u ovom dokumentu, a iste procjene dao je prije dvije godine i američki Stejt department, kao i druge međunarodne institucije koje rade na suzbijanju ove pošasti.
Prema dokumentu koji je usvojila Vlada, u Crnoj Gori još nema riječi o trgovini ljudima u velikim razmjerama, ali su “prepoznati izazovi” i povećan je broj “potencijalnih žrtava” trgovine ljudima.
”Trgovina nevjestama” i prostitucija
Policija je identifikovala povećan broj potencijalnih žrtava koje su u riziku da ih natjeraju na sklapanje nedozvoljenog braka ili da budu “seksualno eksploatisane”.
Najčešće identifikovani slučajevi seksualne eksploatacije (ilustracija)-“Prepoznati su i izazovi koji se tiču potrebe jačanja proaktivnog pristupa u identifikaciji žrtava, posebno među ilegalnim migrantima, strancima koji traže međunarodnu zaštitu, djecom koja prosjače, sezonskim radnicima, naročito tokom turističke sezone. Pored toga, postojanje velikih turističkih naselja u Crnoj Gori i priliv od milion turista godišnje predstavljaju potencijalne faktore privlačenja za razvoj aktivnosti trgovine ljudima. Turističke objekte, uključujući i turistička naselja, treba proaktivno pratiti kao potencijalna rizična područja”, piše u predlogu Strategije.
U Crnoj Gori je od 2012. do 2018. godine identifikovano 30 potencijalnih žrtava trgovine ljudima, od čega šest muškog i 24 ženskog pola. Tabelarni prikaz pokazuje značajan porast identifikovanih potencijalnih žrtava trgovine ljudima od 2013. (1) do 2018. godine (8). Najviše potencijalnih žrtava zabilježeno je 2012. godine - njih devet.
Prethodna Strategija za borbu protiv trgovine ljudima je, tvrde, uvela nov način pružanja pomoći žrtvama, čime se postiglo da sve osobe, bez obzira da li su potencijalne ili stvarne žrtve trgovine ljudima, imaju jednak pristup uslugama.
Kada je u pitanju starost potencijalnih žrtava veći je broj punoljetnih (17) u odnosu na broj maloljetnih žrtava (13).
“Međutim, u odnosu na period prije 2012. godine zabilježen je povećan broj identifikovanih maloljetnih žrtava trgovine ljudima. Prosječna starost maloljetnih žrtava je 13 godina”, navodi se u dokumentu. Najčešće identifikovani slučajevi trgovine ljudima u navedenom periodu bili su oblika seksualne eksploatacije – njih 47 odsto. Prema podacima policije radi prinudnog stupanja u braka eksploatisano je 29 odsto ljudi, dok je njih 18 odsto tjerano na prosjačenje:
“Identifikacija žrtava trgovine ljudima radi prinudnog prosjačenja i prinudnih dječjih brakova je u porastu i do sada je identifikovano 11 slučajeva”.
Kada je riječ o zemljama porijekla žrtava, možemo reći da se skoro u polovini identifikovanih slučajeva radilo o (potencijalnim) žrtavama državljanima Crne Gore, dok su ostale zemlje porijekla uglavnom zemlje regiona (Srbija, Kosovo, Albanija).
Zabilježen je, tvrde, porast broja poziva na nacionalnoj SOS liniji za trgovine ljudima. Najveći broj poziva zabilježen je 2015. godine, ukupno 553, a pozivi su uglavnom bili informativnog karaktera. SOS telefon za žrtve trgovine ljudima dostupan je 24 časa dnevno, 7 dana u nedelji, a njime upravlja NVO „Crnogorski ženski lobi“, koja se finansira iz budžetskih sredstava Nacionalne kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.
U periodu implementacije prethodne Strategije nije bilo identifikovanih slučajeva trgovine ljudima na osnovu istraživanja prijavljenih sumnji preko SOS linije.
Tvrde da je bolja zaštita žrtava
Tvrde da su aktivnosti iz Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period 2012-2018. godine poboljšale su sistem zaštite i pomoći žrtvama.
Izrada nove Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za period od 2019. do 2024. godine zasnovana je, tvrde, na preporučenim vodećim principima u dizajniranju strategije borbe protiv trgovine ljudima u skladu sa međunarodnim standardima i vodećim principima OEBS-a.
U njoj se nalazi niz preporuka koje se odnose na Vladu, Upravu policije, tužilaštva, sudstvo, nevladine organizacije i druge aktere čiji je cilj da se suzbije trgovina ljudima.
Između ostalog, preporučeno je da se u aktivnostima na suzbijanju dječjeg prosjačenja i dječijih brakova posebna pažnja posveti djeci na ulici, djeci iz RE zajednica i maloljetnicima bez pratnje.
U Crnoj Gori trenutno postoji jedan pružalac usluge koji ima licencu za obavljenje djelatnosti socijalne i dječje zaštite za uslugu smještaja u prihvatilištu – skloništu (u Bijeloj), a postoje tri licencirana pružaoca usluga za pružanje usluge SOS telefon. Strategijom se do 2024. godine predviđa da se za 100 odsto povećaju pružaoci usluga iz oblasti socijalne i dječije zaštite koji imaju licencu za obavljanje te djelatnosti.
Ukupni procijenjeni troškovi za implementaciju Strategije za borbu protiv trgovine ljudima za cjelokupni period njene implementacije od 2019. do 2024. godine iznose oko 1.085.000 eura, navodi se u dokumentu. Budžet za implementaciju Strategije biće obezbijeđen iz sredstava državnog budžeta i međunarodnih donatora i pretpristupnih IPA fondova.
Za šest godina pet osuđujućih presuda za trgovinu ljudima
Prema podacima Uprave policije, u periodu od 2012. do 2018. godine vođeno je ukupno 15 istraga za krivično djelo trgovina ljudima.
Tokom 2012. godine vođene su dvije istrage, u 2013. tri, 2014. četiri, tokom 2016. i 2017. vođena je po jedna istraga, dok su u 2018. godini vođene tri istrage.
Od 15 istraga podnijeto je svega pet krivičnih prijava za to djelo. U toku 2012. godine podnijeta je jedna, a u toku 2014. i 2018. godine podnijete su po dvije krivične prijave.
“Značajno je napomenuti da je jedna krivična prijava koja je od strane Uprave policije podnijeta za silovanje u toku 2017. godine prekvalifikovana od strane tužilaštva i podignuta optužnica za trgovine ljudima”, piše u Strategiji.
Tužilaštvo je na osnovu podnijetih prijava u izvještajnom periodu podiglo tri optužnice, po jednu u 2013, 2014. i 2017. godini.
Nadležni sudovi su donijeli ukupno pet pravosnažnih presuda za krivično djelo trgovina ljudima, a kazne su se kretale u rasponu od dvije do šest godina i 10 mjeseci zatvora.
Bonus video:
