Opština Herceg Novi pozvala je građane koji žive uz magistralni pojas, uz centralne gradske saobraćajnice i uz Šetalište Pet Danica, a zainteresovani su da na njihovoj površini zasade mimoze, da se jave Sekretarijatu za komunalne djelatnosti, ekologiju i energetsku efikasnost.
Na teren će izaći stručnjaci koji bi trebalo da ocijene da li postoje uslovi za sadanju mimoze, a tek ako odgovor bude pozitivan, sadnice će se zainteresovanima dijeliti besplatno. Nasade mimosa trebalo bi obnavljati svakih 20 tak godina jer njeno stablo nije dugovječno.
Podsjećamo da je posljednjih godina fond mimoze na hercegnovskoj rivijeri desetkovan. Sve je manje plantaža u privatnom vlasništvu, dok se na javnim površinama mimoza gotovo ne može ni vidjeti. U izradi katastra zelenila opštine, završeno je snimanje i klasifikacija drveća, zelenih javnih površina užeg centra grada i Igala. Na tom području nije bilo nijedne mimoze.
Prije tridesetak godina bilo je 5 000 stabala mimoze, sa kojih se moglo ubrati 30 vagona cvijeta. Šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada je mimoza masovnije sađena, bio je to unosan posao. Neki su od tako zarađenog novca i kuće izgradili, djecu školovali i živjeli. Danas je ostalo jedva desetak odsto zasada, jer se novi , posljednje tri decenije ne zasnivaju.
Mimoza je u Boku stigla iz Australije i odomaćila se u 19. vijeku. Smatra se da je iz Australije u Herceg Novi mimozu donio pomorac Mićo Lepetić sa Tople.
Pripada rodu akcija (bagrema) i u svijetu je zabilježeno oko 800 vrsta. U Boki se uzgaja samo 10-ak, a najpoznatija je „italijanka“ koja ima krupniji cvijet
Žutom cvijetu u čast već 59 godina u februar se organizuje fešta Praznik mimoze. Tokom mjesec dana veliki nekoliko hiljada posjetilaca iz regiona učestvuje u maskenbalima, karnevalima i drugim pučkim svetkovinama.
Bonus video:
