Ni ove godine još niko nije osumnjičen za desetine požara u kolašinskoj opštini, u kojima je izgorjelo na desetine hektara šume, niskog rastinja i pašnjaka.
Nekoliko desetina požara od 22. marta do 4. aprila izazavano je ljudskim faktorom, tvrde iz Službe zaštite. Požari su danima trajali, prvo u Seocima i na Crkvinama, zatim u Gornjoj Morači, Rijeci Mušovića, Selištima, Međuriječju... Samo čudom je spasena borova šuma na Barutani, u neposrednoj blizini grada. Gorjelo je i u prigradskim naseljima, kod Doma učenika i na Lugu...
Tokom prvih dana aprila, vatrogasci su stanje ocjenjivali haotičnim. Sticao se utisak da “gori pola opštine“, a samo izuzetnim trudom pripadnika Službe zaštite nijesu izgorjeli stambeni i ugostiteljski objekti.
“Stambene objekte smo, uz velike napore, uspjeli da spasimo. Negdje uz pomoć mještana, negdje sami. Vatra je progutala samo jednu staru i napuštenu kuću od čakme u mjestu Buvlje. To se desilo, nakon što smo na tom području lokalizovali požar i vratili se sa terena, tokom noći...”, kaže komandir Službe zaštite Željko Darmanović.
On je izazivanje požara nazavo bezumljem.
Apeli vatrogasaca da se sugrađani uzdrže od bilo kakvog paljenja vatre na otvorenom nijesu dali rezultate, pa su se novi požari pojavljivali sve dok nije pala kiša.
Procjenom šete, kako i cijenom, gotovo danonoćnih akcija vatrogasaca, ni ovog puta neće niko da se bavi.
Sudeći prema nazvaničnim informacijama iz kolašinske policije, ni ove godine nema nijednog osumnjičenog za namjerno ili nenamjerno izazivanje požara.
I ovog proljeća požari su, kažu u kolašinskim selima, izazivani ili prilikom čišćenja imanja, ili su namjerno podmetnuti. Mještani ne vode računa o vatri nakon što zapale otpad sa imanja, ili namjerno pale zbog vjerovanja da će bolje roditi pečurke.
“Na ovom području se tokom proljeća i jeseni mnogo zarađuje od branja i prodaje pečurki. Nije ništa novo i nije tajna da se godinama namjerno pale pašnjaci, ali i šuma, jer je na tlu koje je nagorjelo zagarantovano dobar rod vrgnja, smrčaka i lisičarke. Nekad se to otme kontroli, pa kao ovog proljeća, vatra, uz pomoć vjetra, stigne i do kuća“, kaže stanovnik sela udaljenog desetak kilometara od Kolašina.
Tokom sezone branja pečuraka na području kolašinske opštine nekoliko nakupaca otkupi na desetine tona različitih vrsta. Najskuplji je smrčak, čija je cijena i više od 120 eura po kilogramu suvog ploda.
Kako kažu u kolašinskoj Službi zaštite, ima sugrađana koji i bez ikakvog razloga pale šumu i pašnjake.
Pričaju kako im je, dok su minulih dana bili u jednom udaljenom selu i spašavali tamošnje kuće od vatre, dojavljeno da su mještani Lipova vidjeli čovjeka koji izlazi iz terenskog vozila i pali vatru na nekoliko lokacija.
“Naš trud i cjelodnevna pripravnost tokom skoro dvije sedmice nemaju cijenu. Da ne spominjemo to što smo do nekih nepristupačnih lokacija bili prinuđeni da probijamo nove puteve, uz pomoć mehanizacije Komunalnog preduzeća. Pomagali su nam i avioni Direktorata za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova koji su gasili požar u Seocima“, kaže Darmanović.
U Službi kažu da bez kaznene politike i jače kontrole, odnosno prevencije, neće moći efikasno da zaustave palioce.
Čovjek stoji iza 60 odsto požara, najčešće zbog gljiva
Prema podacima povodom 21. marta, Svjetskog dana šuma, 60 odsto požara je izazvano namjerno ili nepažnjom čovjeka, saopštili su iz nikšićkih nevladinih organizacija Društvo mladih ekologa i Župa u srcu.
Najčešće, kako su istakli, kako bi se stvorilo pogodno tlo za rast pečurki, ali i dobila drvna masa za preradu i izradu peleta po mnogo manjim cijenama od realne.
“I pored toga što zakonodavstvo u ovim slučajevima predviđa visoke kazne (šest do 12 godina zatvora u zavisnosti od pričinjene štete), sprovođenje normi nije adekvatno, pa je i jako mali broj sankcionisanja odgovornih“, istakli su.
Iz tih NVO su predložili usvajanje seta adekvatnih zakonskih i podzakonskih akata usmjerenih na smanjenje prakse podmetanja požara.
Kako “pokriti” 897 kilometara kvadratnih
Kolašinski vatrogasci “pokrivaju“ 897 kvadratnih kilometara, kolika je površina opštine. Pored toga, nadležni su i za 60 kilometara magistrale.
Tokom minulih pola godine imali su stotine intervencija, a osim gašenja požara minule dvije sedmice potrošili su 87 cisterni vode za gašenje vatre na gradskoj deponiji.
Imaju tri vozila za gašenje požara, ali im je, kažu, neophodno i jedno za brze intervencije. I dalje su bez kvalitetne lične opreme.
Darmanović je nedavno kazao i kako je prosječna starost pripadnika te službe oko 50 godina i da bi što prije trebalo da dobiju još nekoliko mlađih kolega.
Bonus video:
