Između 1.300 do 1.400 crnogorskih studenata je u inostranstvu, a najviše ih ima na fakultetima ekonomije, menadžmenta i biznisa, arhitekture i političkih nauka.

Najviše mladih iz Crne Gore studira u Italiji, na drugom mjestu je sve popularnija Turska, zatim slijede Austrija, Slovenija i Rusija.

“Naše studente možemo naći širom svijeta, na svim kontinentima, osim Afrike i Antarktika. Zbog blizine država, broja stipendija i finansija prednjači Evropa. Najviše ih ima u Italiji, a posljednjih godina Turska, kao destinacija za studiranje crnogorskih studenata, predstavlja glavnog kandidata za preuzimanje prve pozicije”, kaže za “Vijesti” Vildan Ramusović, predsjednik Skupštine Organizacije crnogorskih studenata u inostranstvu (OCSI).

Ta organizacija, osnovana prije osam godina, ima preko 350 registrovanih članova, a najviše svojih predstavnika ima u Italiji i to u sedam gradova - Rimu, Milanu, Trstu, Bolonji, Bariju, Torinu i Padovi.

Osam godina povezuju studente širom svijeta

Ramusović pojašnjava da OSCI, kao nepolitička, neprofitna i nevladina organizacija okuplja studente na redovnim studijama u inostranstvu, programima razmjene u trajanju od godinu, kao i studente u narednih godinu nakon završetka studija (Alumni). Osim studenata, ciljne grupe su im i srednjoškolci, kao i predstavnici crnogorske akademske, umjetničke, diplomatske i preduzetničke dijaspore.

“OCSI je osnovana na inicijativu pet perspektivnih mladih ljudi koji su pratili redovne studije u inostranstvu - Aleksandra Jaćimovića, Bojane Minić, Feđe Pavlovića, Milene Stankovići Tonje Ratić... Glavni cilj organizacije jeste uspostavljanje platforme za efikasnu i efektivnu saradnju među crnogorskim studentima u cilju stimulisanja profesionalne, naučne i drugih vrsta saradnje“, pojašnjava Ramusović.

Među aktivnostima OSCI, kaže on, jesu formiranje zajednica crnogorskih studenata na inostranim univerzitetima i uspostavljanje saradnje među njima, saradnja sa mladim profesionalcima iz Crne Gore, promocija države i njene prirodne i kulturne baštine, kao i podrška crnogorskim srednjoškolcima u izboru budućeg školovanja...

„Moram napomenuti da su svi članovi Upravnog odbora OSCI prihvatili svoje obaveze bez finansijske nadoknade, a sve zbog želje da stvorimo jaku mrežu ljudi u inostranstvu koji će biti od pomoći budućim generacijama. Međutim, za pomenute projekte je potreban novac. Jednim dijelom, određeni alumni članovi koji sada već rade u inostranstvu pomažu finansijski, ali to nije dovoljno“

Ramusović je za predsjednika Skupštine OSCI izabran krajem prošle godine, a njegov glavni zadatak je da vodi globalne mreže Alumnija, te da koordiniše mrežom lokalnih ogranaka i organizuje ljetnju i zimsku skupštinu:

„Naravno, pored toga želim da doprinesem svojim radom u svim poljima djelovanja organizacije. Zajedno sa svojim kolegama pokušavam da stvorim jaku mrežu ljudi u inostranstvu, koji bi dalje pomogali naše zemljake na putu ka ostvarivanju njihovih ciljeva“.

Ramusović je za predsjednika Skupštine OCSI, kao student u Sloveniji i predstavnik u Mariboru, izabran krajem prošle godine.

„S obzirom da sam poznavao dosta naših studenta ovdje, a na predlog starog predstavnika crnogorskih studenata Ivana Pićurića u Mariboru - izabran sam za novog. Već tada, pristupio sam Organizaciji crnogorskih studenata u inostranstvu. Prvi zadatak, zajedno sa kolegama iz Ljubljane i Kopra, bila je organizacija događaja “Montenegrin Embassies Open House” u Ambasadi CrneGore u Sloveniji“, priča Ramusović. On kaže da se nakon toga prijavio na konkurs za predsjednika Skupštine OCSI, a nakon dvije nedjelje izbora i elektronskog glasanja izabran je na tu funkciju na godinu.

Savršeno je biti student u Sloveniji

Ramusović, iako je na master studijama u Podogrici gdje mu je ostala još odbrana master teze, prošle godine upisao je drugi master na Fakultetu građevine, saobraćaja i arhitekure u Mariboru.

Za studije u Sloveniji odlučio se prije svega zbog bilateralnog sporazuma između te i naše zemlje.

„Ukoliko vas prime na fakultet, školovanje je besplatno. Inače jedna godina košta 3.500 eura. Pored toga, ovdje je moguće studirati i raditi. Program je osmišljen na način da vas uveliko pripremaju za budući rad nakon fakulteta. Skoro smo na jednom predmetu imali kontakt direktno sa investitorom. Sve nas, koji smo dobili desetke (među devet najboljih grupa dvije su bile sastavljene od Crnogoraca) investitor je nagradio.

Pored toga, finansirao je izradu publikacije najboljih radova. Tokom tog procesa prvi put sam vidio dokument koji se tiče čuvanja intelektualne svojine. Fakultet je na taj način zaštitio svoje studente od zloupotrebe korišćenja ideje i samog projekta. U Crnoj Gori nisam imao priliku da se susrećem sa ovakvim stvarima...”, priča Ramusović.

„Arhitekte u Crnoj Gori su dovedene u veoma loš položaj, barem oni koji drže do svoje profesije i osnovnih postulata arhitekture“, smatra Ramusović

On tvrdi da je “savršeno biti student u Sloveniji zbog svih ugodnosti koje nudi ta republika”:

“Svakog radnog dana, jedan obrok je subvencioniran, pa tako za dva do tri eura možete dobiti supu, glavno jelo, salatu i voće. U Mariboru ne postoje menze, sve se to dešava u restoranima. Na svaku vrstu hrane imamo popust. Kako u gradu, tako i u čitavoj državi. Posjeta bioskopima, teatrima, muzejima je takođe subvencionirana. Određenim datumima čak je potpuno besplatna”.

Ramusović kaže da je slovenački jezik dosta savladao u jednom pabu, gdje radi popodne. Iako prijepodne provodi na fakultetu, a popodne na poslu, ostaje mu vremena i za druženje.

“ Mi, studenti iz Crne Gore, redovno se okupljamo. Minimum jednom nedeljno”, poručuje on.

Ramusović će se za nekoliko mjeseci biti na ostrvu Gran Kanarija u Španiji, jer je dobio Erasmus stipendiju da jedan dio školovanja provede tamo.

Iako mu Crna Gora mnogo nedostaje, on ne isključuje mogućnost da nakon odbrane master teze počne da radi u Sloveniji.

„Možda ću ovdje začeti svoj radni odnos, a možda pak nastaviti doktorske studije u nekoj drugoj državi. Ono u čemu sam siguran jeste to da uz pomoć svoje profesije želim da pomognem svojoj domovini. Često mi koji smo u tuđini kažemo da znanje i novac stečen u inostranstvu želimo vratiti Crnoj Gori. Možda malo sebično od nas prema državama u kojima studiramo, ali to radimo za dobrobit budućih generacija u Crnoj Gori. Želimo da doprinesemo da sistem bude takav da jedan student želi ostati u svojoj državi gdje će mu sve biti pruženo – i savršena edukacija i savršeno radno mjesto koje će biti plaćeno shodno njegovim zaslugama“, poručuje Ramusović.

Studentski život u raznim zemljama predstavljaju sedam dana

OSCI trenutno radi na dva projekata,“Me Studying Abroad” i “Van amfiteatra”, koji vode studentkinje Kristina Đenđinović i Nikolina Čabarkapa.

“Cilj ‘Me Studying Abroad’ projekta je da nam crnogorski studenti koji su u inostranstvu ispričaju svoju priču, pokažu grad u kome žive, fakultet, aktuelna dešavanja, festivale, koncerte, predstave, noćni život, ali i biblioteku, kafeteriju, put od kuće do fakulteta, poznata i manje poznata mjesta, kako uče, kako provode slobodno vrijeme, sve to kroz fotografije, instagram priče i lajv uključenja. Sve to uz pomoć našeg oficijalnog Instagram profila. Student koji dobije priliku da učestvuje u projektu ima sedam dana da predstavi prethodno navedeno. Projektom “Van amfiteatra” predstavljamo naše članove (CSI sportisti i umjetnici) čiji su amfiteatari podijumi, tereni, ateljei i pobjednička postolja. Pišemo o njihovim ostvarenim snovima, o notama, loptama, peharima i medaljama, crnim pojasima, suzama i osmijesima“, priča Ramusović.

On pojašnjava da zvanično rade na još dva projekta, između ostalih i „Ljetnja Skupština 2019“, koji su napisani i za koje trenutno traže sredstva.

Nagrađenim studentima otvorena mnoga vrata

Ramusović je zajedno sa dvojicom kolega studenata pobijedio na konkursu za rješenje enterijera jednog poznatog frizerskog brenda u Ljubljani, a taj projekat im je već otvorio mnoga vrata i uveo ih u svijet struke u Sloveniji.

„Odmah nakon toga, za istog investitora, dobilo smo da radimo još dva projekta. Posljednji projekat čije je izvođenje u toku jeste projekat “Cut&Art&Wine”. Preko dana objekat služi kao brijačnica, a poslijepodne postaje prodavnica umjetnina i mjesto gdje se degustiraju najbolja slovenačka vina. Zadatak je bio krajnje neobičan, ali isto tako i veoma težak jer smo morali da spajamo djelatnosti koje inače ne funkcionišu zajedno. Konkursu su prethodila mnoga istraživanja i detaljne analize. Sav namještaj je unikatan, to jest produkt je našeg dizajna“, kaže Ramusović.