Strategiju o pravima djeteta u Crnoj Gori treba prilagoditi njihovim stvarnim potrebama, rekao je šef predstavništva UNICEF-a u Podgorici, Osama Kogali i pozvao sve relavantne institucije da se ujedine za najmlađe.
Javna rasprava Nacrta strategije o pravima djeteta u Crnoj Gori 2019-2023, koju je uz podršku UNICEF-a, organizovalo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, održana je danas.
Kogali je rekao da je učešće djece u društvu jedan od vodećih principa Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, kao i jedan od njenih ključnih izazova.
"Zato je uspjeh je što se, 30 godina nakon njenog usvajanja, djeca i mladi shvataju ozbiljno i što oni aktivno učestvuju u izradi nacionalne strategije o njihovim pravima u Crnoj Gori", kazao je Kogali.
On je pozvao sve relavantne institucije, nacionalne i lokalne vlasti, civilno društvo, akademsku zajednicu, medije, privatni sektor i međunarodnu zajednicu, da se ujedine za djecu.
"Nacionalna strategija je, uz nekoliko drugih, prilika da se obavežemo na konkretne akcije za zaštitu i promovisanje prava za svako dijete u Crnoj Gori bez obzira na njegov pol, nacionalnost, religiju, stepen smetnji u razvoju, porodični, društveno-ekonomski status, seksualnu orijentaciju ili drugi status", poručio je Kogali.
Generalni direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Goran Kuševija, podsjetio je da su u prethodnih nekoliko godina donijeti važni zakoni koji značajno utiču na ostvarivanje prava djeteta.
"Strategija svoju viziju projektuje na budućnost djece koja imaju mogućnost da u Crnoj Gori ostvaruju sva svoja prava, osjećaju se uvaženim i bezbjednim građanima i prihvataju vrijednosti i odgovornosti koje doprinose prosperitetu društva", istakao je Kuševija.
Srednjoškolci, učesnici konsultacija, vjeruju da će donosioci odluka uvažiti njihova mišljenja, i na taj način Strategiju prilagoditi stvarnim potrebama djece i mladih u Crnoj Gori.
Milica Radulović smatra da je jedan od velikih problema sa kojima se susrijeću nasilje nad djecom.
"Jedan od načina za rješenje je edukacija, ali ne samo djece već i profesora i roditelja zato što vaspitno obrazovne institucije, osim što služe da nas nečemu i nauče, treba i da nas nauče kako da se borimo sa životnim problemima, i da nam pruže zaštitu i podršku", rekla je Milica.
Balša Božović iz Unije srednjoškolaca je predložio izmjene sistema obrazovanja, jer smatra da ga treba prilagoditi afinitetima učenika.
"Smatram da mladima treba staviti do znanja da njihov glas vrijedi, i da jednostavno pomognemo mladima da iskažu sebe i iskažu svoje mišljenje, jer mi vrijedimo", poručio je Balša.
I sedamnaestogodišnji Luka Pavićević, zadovoljan je procesom konsultacija, jer su, kako navodi, imali priliku da kažu šta ih muči, ali i da sami predlože rješenja.
"Ja sam se osvrnuo na inkluzivno obrazovanje. Smatrao sam da roditelji, djeca, profesori, vaspitači treba aktivnije da se uključe, jer su oni nosioci inkluzivnog obrazovanja. Takođe, da se mladi uključe u kulturne događaje i u rad zajednice", istakao je Luka.
Dvanaestogodišnja Jasmina Beriša očekuje da će se primjenom nove Strategije u velikoj mjeri poboljšati život sve djece u Crnoj Gori.
"U konsultacijama sam rekla da je najvažnije smanjiti diskriminaciju, kao i siromaštvo, a istovremeno raditi i na prevenciji nasilja nad djecom", kazala je Beriša.
Konsultacije s djecom i mladima iz svih krajeva države obavljene su u saradnji sa Unijom srednjoškolaca Crne Gore, zlatnim savjetnicima Ombudsmana i Centrom za prava djeteta.
Kako se navodi, osim djece i mladih, u izradi strategije su učestvovali svi relevantni partneri iz vladinog i nevladinog sektora, akademske zajednice, Skupština, Ombudsman i drugi.
Bonus video:
