Sudije ne bi da brukaju sudove zbog pojedinaca

Predlogom izmjena zakona predlaže se Vladi da se ne objavljuju imena sudija koji su disciplinski kažnjeni, jer bi se time zaštitio ugled suda
331 pregleda 6 komentar(a)
Zoran Pažin, Mladen Vukčević, Foto: Savo Prelević
Zoran Pažin, Mladen Vukčević, Foto: Savo Prelević
Ažurirano: 20.03.2018. 20:46h

Ukoliko Ministarstvo pravde prihvati predlog radne grupe Sudskog savjeta, imena sudija koji će disciplinski odgovarati ili biti procesuirani, ostaće sakriveni od javnosti zbog zaštite ugleda sudova.

Ministarstvu pravde početkom godine dostavljen je predlog za izmjenu Zakona o sudovima i Sudskom savjetu, u kome se predlaže da “u određenim slučajevima iz rada Sudskog savjeta javnost bude isključena”.

"Kao poseban problem javlja se situacija da ukoliko bi se objavile odluke o disciplinskoj odgovornosti sudija, iako bi i bile anonimizirane, imajući u vidu broj sudija u Crnoj Gori i druge parametre... može se utvrditi o kom sudiji se radi, čime bi se narušio ugled rada tog suda”, predlaže radna grupa SS.

Nju su činili sudije Vrhovnog suda Miraš Radović i Radule Kojović, zatim Željka Jovović i Zahit Camić iz osnovnih sudova u Podgorici i Rožajama, dok je predsjednica bila Branka Lakočević (Upravni sud).

Sudije predlažu da izvještaj sadrži “opis radnje i izrečene sankcije” i tvrde da bi se time “postigao cilj”, odnosno da bi sudije i javnost dobile poruke da “takvo ponašanje nije prihvatljivo i da ga treba spriječiiti u budućnosti”.

U Izvještaju o sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 23, objavljenom na sajtu MANS-a, ta NVO navodi da je u junu 2016. pokrenut disciplinski postupak protiv jednog sudije, ali da nedostaju detalji. I prošle godine, navodi MANS, pokrenut je jedan postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti sudije, za koji je izrečena kazna tromjesečnog umanjenja zarade od 20 odsto.

To je sudiju Osnovnog suda u Herceg Novom M.A., jer je trostruko prekoračio zakonski rok za izradu odluke u osam parničnih i dva krivična predmeta.

Zbog ovakvih presija na sudije dolazi međutim i do situacija poput one sa sudijom Osnovnog suda u Podgorici Danilom Jegdićem, koji je zbog probijanja rokova za pisanje presude pod sumnjom da je falsifikovao djelove spise predmeta. Njemu sudi kolega Osnovnog suda u Nikšiću.

Disciplinska i etička odgovornost sudija jedna je od preporuka Evropske komisije, a njen cilj je jačanje pravosuđa.

Radna grupa SS predlaže Ministarstvu da teži disciplinski prekršaj bude kada sudije javno iznose kritike o postupanju u pravosnažnom predmetu. Najteži prekršaj je članstvo sudije u političkoj partiji, za koji se izriče razrješenje, predlažu oni.

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ranije je “Vijestima” rekla da takvi slučajevi do sada nijesu postojali, ali da je cilj da se na ovaj način spriječe.

MANS u analizi sprovođenja Akcionog plana za 23 podsjeća da tokom prethodne godine nije razriješen nijedan sudija, ali da “Vlada cijeni da se postupci za utvrđivanje odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija realizuju u kontinuitetu”.

U programu kabineta Duška Markovića za 2018. predviđena je “Analiza zakonodavnog okvira i efekata njegove primjene u pogledu nezavisnosti pravosuđa”, kojom je Ministratsvo obavezuje da u drugom kvartalu ponudi preporuke za unapređenje nezavisnosti pravosuđa, uključujući izbor, ocjenjivanje, disciplinsku i etičku odgovornost nosilaca pravosudne funkcije.

Za sudije važnija praksa, nego edukacija

Da bi se sudija, predsjednik suda ili tužilac koji konkuriše, birao za predsjednika suda potrebno je da tokom ocenjivanja dobije najviše ocjene, a to su “ističe se” i “vrlo uspješan”. Do sada je to bilo “dobar” i “odličan”.

Nakon što je pilot projekat ocjenjivanja sudija u Osnovnom sudu u Nikšiću pokazao manjkavosti, Radna grupa SS predložila je pomjenu. Oni sugerišu da se prioritet da radnom iskustvu i znaju sudijskog posla, umjesto edukacija - kao što je to slučaj. To su od radne grupe tražile i sudije, koje su preopterećene poslom, posebno u nekim osnovnim sudovima, i nemaju vremena za seminare i naučne radove.

Samo najbolji biraju gdje će raditi

Nakon što je od prošle godine stupila na snagu mogućnost da sudije nakon oglašavanja slobodnih mjesta imaju prava da biraju u kom će sudu da rade, pojavio se problem jer je većina sa prvostepene instance tražila podgorički Osnovni sud.

Zato radna grupa sugeriše da ubuduće pravo da bira ima samo prvi na rang-listi, dok ostala slobodna sudijska mjesta dijeli Sudski savjet na osnovu prebivališta i interesovanja sudija.

Bonus video: