Kvalitetno novinarstvo i efikasna zaštita novinara od nasilja i zastrašivanja trebalo bi da budu prioriteti svih nas u narednim godinama, kazala je povodom Dana slobode medija generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore, Mila Radulović.
Na to, podsjeća, ukazuje i Savjet Evrope u posljednjem izvještaju, izražavajući svoju zabrinutost na Svjetski dan slobode medija.
Novinari, kako je kazala Radulović, moraju uložiti napore u poštovanju Kodeksa novinara, kao i praćenju prakse Evropskog suda za ljudska prava koji ukazuje na važnost uloge novinara, ali i granice do kojih mogu ići u poslu od javnog interesa.
Radulović je podsjetila na izvještaj Savjeta Evrope, objavljen 2. septembra, u kom se navodi: „Evropski sud za ljudska prava i dalje predstavlja ključni alat za osiguravanje usklađenosti nacionalnih zakona i praksi sa standardima utvrđenim u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima. Sud je tokom 2018. godine izdao više od 70 presuda u predmetima koji se odnose na slobodu izražavanja, a utvrdio je povrede u oko dvije trećine njih“.
"S druge strane, deklarativno zalaganja države da će djelotvorno istražiti napade na novinare do sada je dalo efekte jedino u slučajevima gdje nema povezanosti mogućih počinilaca sa organizovanim kriminalom. Teški napadi na novinare, uglavnom nezavisnih medija, nijesu - a nema ni naznaka da će biti - rješeni", navodi se u saopštenju generalne sekretarke DPNCG.
Savjet Evrope navodi da očekuje, dodaje Radulović, ”efikasnu zaštitu novinara od nasilja i zastrašivanja, osiguravajući da se protitvretorističke mjere ne zloupotrebljavaju kako bi se neopravdano ograničila sloboda medija, te zaštitili javni mediji te kvalitetno i istraživačko novinarstvo“.
"Bojazan da bi se stanje moglo pogoršati nosi i novi Zakon o medijima koji može stvoriti ozbiljne probleme, ukoliko se samo nakaleme djelimični standardi SE i Evropskog suda u vezi ograničenja zaštite novinarskih izvora. Očekujemo da će eksperti tokom drugog čitanja predloga zakona imati u vidu da političke i društvene okolnosti na Zapadnom Balkanu nijesu dostigle stepen razvoja kada bi novinari bili obavezani da u nekim prilikama odaju izvore. To se može direktno dovesti u vezu sa zabrinutošću SE u posljednjem izvještaju u djelu moguće zloupotrebe protivterorističkih mjera (slučajevi nacionalne bezbjednosti)", ističe Radulović.
Sama činjenica da SE ukazuje na političku smjenu direktorice RTCG, dodaje ona, potvrđuje da slobode medija nema ni na javnom servisu – čija je prva obaveza izvještavanje u javnom intresu.
"Zato je posljednji istup ministra kulture (i medija) kojim nam drži slovo o našim profesionalnim obavezama, dok Vlada čiji je on član aminuije i kumuje političkim čistkama u Javnom servisu - ironičan. I ništa više od toga", navodi Radulović.
Da bi država pokazala da cijeni slobodu medija, smatra ona, "treba da nam dozvoli da radimo naš posao, da mijenja zakone u tom pravcu umjesto da ih ostavlja nedorečene kako bi se njima manipulisalo."
"I da obezbjedi sankcije za odgovorne u pravosuđu i policiji, zbog čijeg lošeg ili neprofesionalnog rada nema pravednog i pravosnažnog kažnjavanja napadača na novinare. Takođe, naša odgovornost za kreiranje javnog mnjenja ne smije se zaboraviti ni pravdati ovim stvarima, ni tehnološkim napretkom i portalima, od kojih su neki napravljeni za širenje netačnih infomacija", kazala je Radulović i podsjetila da SE ukazuje u izvještaju:
“Države bi trebale pojačati svoje napore na razvijanju jasnog pravnog okvira koji bi se bavio odgovornostima internetskih posrednika u pogledu slobode izražavanja i kako bi osigurao da se sudska praksa Evropskog suda za ljudska prava dosljedno integrira u nacionalne sudske i regulatorne sisteme“.
Bonus video:
