Skoro 72 odsto mladih u Crnoj Gori živi sa svojim roditeljima, među njima i ogroman broj onih koji imaju stalan posao i blizu su 30. godine, rezultati su istraživanja koje je juče predstavio Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Oni koji žive sa roditeljima vide ovo kao najjednostavnije i najpovoljnije rješenje, a trećina ispitanika bi se iselila da im finansijske prilike to omogućavaju, stoji u juče predstavljenoj Studiji o mladima.
Najstarija grupa mladih (26-29 godina), koja bi trebalo da bude u situaciji da bude stambeno nezavisna, živi u roditeljskom domu u veoma visokom procentu od preko 62 odsto, dok samo nepunih šest odsto živi u domu koji su kupili sami ili sa svojim partnerom.
Rezultati ukazuju i na to da se sa statusom zaposlenosti povećava stambena nezavisnost. Oni koji su stalno zaposleni češće žive van roditeljske kuće nego drugi mladi ljudi, iako visoki procenat, od 56,5 odsto, još živi u roditeljskom domu.
“Ovo ukazuje na to da je stambena nezavisnost kao jedan od znakova zrelosti i dalje u izuzetno malom procentu prisutna u životima mladih u Crnoj Gori”, kazao je koordinator programa za ljudska prava u CGO Petar Đukanović.
Kada je riječ o odnosima između mladih i njihovih roditelja, velika većina navodi da imaju veoma dobar odnos (36 odsto) ili ponekad imaju različita mišljenja (59,2 odsto), dok su tenzije i neslaganja sa roditeljima rijetki i samo 4,8 odsto ih je navelo.
Iz CGO-a ističu da kao indikator odnosa između roditelja i mladih može poslužiti činjenica da oni u najvećem procentu izjavljuju da će podići svoju djecu na isti ili skoro isti način kao što su njih roditelji podigli (31,6 i 52,4 odsto).
Sebe vide u braku, ali ne sa Romima ili Albancima
U pogledu porodičnog i bračnog statusa, mladi ljudi najčešće sebe vide u braku sa porodicom (66,5 odsto), ali čak 20 odsto nije znalo kako da reaguje na pitanje o budućnosti u ovom pogledu.
Međutim, na pitanje da li će imati bilo šta protiv braka sa nekim pripadnicima etničkih grupa, distanca „eksplodira“ u odnosu na Rome – za dvije trećine brak je neprihvatljiv, i slično je kao i sa Albancima. Jedna trećina mladih se protivi ideji o sklapanju braka sa Hrvatima, Bošnjacima i Makedoncima, a svaki dvadeseti ispitanik i sa Srbima.
Na pitanje o vjeroispovijesti, 95,15 odsto mladih je izjavilo da pripadaju određenoj religiji a tek nešto više od jedan odsto tvrdi da ne pripadaju nijednoj religiji.
Ali kada je u pitanju upražnjavanje vjerskih obreda, najveći procenat mladih (39,1 odsto) posjećuje vjerske službe samo povodom važnih praznika za vjeru kojoj pripadaju.
Ovim istraživanjem je utvrđeno i da su mladi skloni rizičnom ponašanju.
Rizično ponašanje je ono koje može ugroziti fizičko i psihosocijalno zdravlje i razvoj mladih ljudi. To znači prije svega konzumiranje opasnih supstanci, rizično seksualno ponašanje, devijantno ponašanje i delinkventnost.
Mada se, na primjer, u prvi seksualni odnos obično stupa sa 17 godina, skoro 60 odsto mladih ne koristi kontraceptivna sredstva ili ih koristi samo „ponekad“.
Takođe, veliki broj ispitanika - njih 28 odsto – nije odgovorilo na pitanje da li su seksualno aktivni, navodeći da im je tema neprijatna.
“Izgleda da je pobožnost roditelja jedan od faktora koji utiče na seksualna ponašanja mladih i njihovu spremnost da razgovaraju o ovom pitanju”, navodi se u Studiji o mladima koju je juče predstavio Đukanović.
Međutim, više od polovine i dalje želi da napusti Crnu Goru vjerujući da je to za njih bolja opcija nego da ostanu.
Najpoželjnije destinacije za mlade iz Crne Gore su Sjedinjene Američke Države (20), Njemačka (15) i Italija (7 odsto).
Od onih koji imaju vrlo snažnu želju, čak 42,9 odsto namjerava da realizuje svoju ideju u narednih pola do dvije godine i da se isele.
Najmanje povjerenja u politiku i partije
U procjeni ključnih političkih prioriteta koje vlada treba da rješava u narednom periodu, mladi najčešće navode smanjenje nezaposlenosti (89,1), poboljšanje ekonomskog rasta i razvoja (79,7) i borbu protiv korupcije (79,2 odsto). Po njihovom mišljenju, u ovom trenutku je najmanje važno da se vlada bavi nacionalnim identitetom (57%).
Kada je u pitanju vlada i društvene institucije, ovo istraživanje je pokazalo da je njihovo povjerenje najmanje u političke partije (15 mjesto), a na donjem dijelu su i predsjednik države (8), Vlada (11) i Skupština (12).
Najveće povjerenje imaju u crkvu, vojsku i policiju.
I samo povjerenje u političke lidere se nalazi na samom dnu liste u istraživanju o društvenim grupama. U vrhu ove liste su porodica i prijatelji.
Uvjereni u korupciju u obrazovanju
Mladi su polovično zadovoljni obrazovnim sistemom u Crnoj Gori, ali zato najveći procenat njih (62,91 odsto) čine oni koji su u potpunosti uvjereni u postojanje slučajeva korupcije u obrazovanju.
Po mladima, najvažniji faktori koji vode zaposlenju su odnosi sa ljudima na vlasti (64,5), poznanici i lične veze (62,8), a zatim članstvo u strankama (57,2). Stručnost i znanje dolaze tek kao četvrti faktor, što navodi 52,6 odsto ispitanika.
Sreća je po mišljenju mladih važnija od obrazovanja (49,7 u odnosu na 48,7 odsto). Obrazovanje ili radno iskustvo stečeno u inostranstvu je manje važno prema ocjeni mladih (31,6 odsto) i nalazi se na samom dnu ljestvice faktora od uticaja za nalaženje posla.
“Afere oko političkog zapošljavanja koje nijesu dobile adekvatni epilog, a koje se nastavljaju u najrazličitijim oblicima i nivoima, nepotizam i korupcija, vjerovatno su uticali na percepciju mladih o dominaciji političkog kapitala nad znanjem kada je u pitanju uspjeh u zapošljavanju,” navodi se u dokumentu koji je predstavio Đukanović.
Poslanica DPS-a: Mladi bez ideja ulaze u partije
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković sugerisala je juče da se sprovede istraživanje “da li je to zaista samo percepcija ili da li ta korupcija u obrazovanju zaista postoji”, navodeći da se ona nije našla tokom karijere u takvoj situaciji.
Na diskusiji koja je uslijedila poslije predstavljanja nalaza, poslanica DPS-a je kazala da iz svog iskustva međutim zna da mladi ulaze u partije bez ideja.
“Ja nikada nisam čula mlade ljude da kažu ‘imam ideju da u ovoj partiji nešto promijenim’, ‘imam ideju da dam ideju’, ‘želim da dam doprinos ovoj partiji’, nego upravo na neki način mladi ljudi pristupaju bez nekog vida originalnosti, hrabrosti i petlje da se suoče sa samim sistemom, primijete greške tog sistema i onda daju svoje doprinose”, kazala je juče.
Komentarišući nalaz iz Studije da mladi često vide članstvo u stranci kao najvažniji faktor pri zaposlenju, ona je kazala da to nije tako.
Mjesta u državi treba da budu namijenjena za najbolje studente koji znaju više jezika.
“Zašto to mislim – zato što ćemo kaskati u svim izvještajima evropkse komisije ukoliko budemo zapošljavali nepodobne, one prosječne koje nas ne mogu ugroziti ni na koji način, što smatram da je često bila politika u Crnoj Gori. Dakle, zaposli onoga koji te ni na koji način ne može ugroziti. Pošteni i obrazovani čovjek nikoga ne može ugroziti”, kazala je ona.
Na kraju je šokantnim ocijenila nalaz da ljudi najviše vjeruju crkvi.
“Posebno što znamo da je crkva institucija kojoj se najviše vjeruje u Crnoj Gori već godinama. Ali u odnosu na mlade to je zabrinjavajuće. To mislim jer sistem treba da stvori jake institucije, vladavinu prava kako bi to vjerovanje u nešto drugo, nešto zaludno bilo nekako manje nego što je u ovom trenutku”, navela je ona.
Bonus video:
