Gotovo svakodnevno, posljednjih sedmica građani se "bombarduju" slikama Zemlje u bliskoj budućnosti, od globalnog pregrijavanja i klimatske krize, preko nikad bržeg gubitka svjetskih biljnih i životinjskih vrsta, do gušenja u milionima tona plastike koja svake godine završi u morima i okeanima.
Organizacija za zaštitu prirode (WWF) upozorava da u moru takvih vijesti kojima su preplavljeni građani, zaboravlja se na rijeke, iste one koje se uništavaju pod izgovorom održivog razvoja.
Zbog toga su u WWF odlučili da 22. maj, Međunarodni dan biološke raznolikosti posvete rijekama i njihovoj važnosti za ljude i prirodu.
WWF Adria navodi da i dok mnogi od nas u regulisanju rijeka ne vide ništa sporno, većina ne zna kako izgleda prirodna rijeka.
U strahu od poplava i zagovarajući ekonomski i tehnološki razvoj kroz iskorišćavanje hidropotencijala rijeka i njihovo obuzdavanje, pretvorene su u dosadne i mrtve tekućine koje u posljednje vrijeme sve češće prijete izlijevanjem iz zemljanih i pješčanih nasipa, pobijajući tako sva obećanja o sprečavanju poplava i povećanju sigurnosti ljudi i imovine, navode iz WWF Adria.
"Rijeke su krvotok naše planete koji je povezan sa tlom, podzemnim vodama i atmosferom, od presudne važnosti za zdravlje ljudi i prirode, život na Zemlji", istakla je Irma Popović Dujmović iz WWF Adrije.
Najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Nature potvrđuje da danas u svijetu svega 37 odsto velikih rijeka još uvijek slobodno teče, što znači da je samo mali broj rijeka gotovo neizmijenjen ljudskim djelovanjem i zadržava svoj prirodni tok.
"Svojim djelovanjem, nekontrolisanim razvojem industrije i poljoprivrede, razvojem infrastrukture i neplanskim iskorišćavanjem prirodnih resursa, uspjeli smo da ugrozimo zdravlje naših rijeka, koje će pod pritiskom klimatskih promjena dodatno nastaviti da propadaju", dodaje Popović Dujmović.
Ipak, uprkos ovim zabrinjavajućim podacima, zemlje Zapadnog Balkana, utočište su nekim od posljednjih evropskih rijeka slobodnog toka. Zašto je to važno i što to znači za nas?
Naše preostale prirodne i gotovo prirodne rijeke podržavaju izuzetno bogatu biološku raznolikost, kako u vodi tako i van nje, osiguravajući izvore hrane od koje zavise mnogi ljudi. One pronose sediment koji je ključan za stabilizaciju obala i izvor je hranjivih sastojaka u morima i okeanima.
Na kraju, navode iz WWF Adria, zdrave rijeke ublažavaju uticaj ekstremnih poplava i suša, sprečavaju gubitak obradivih površina i imovine, stabilizuju mikroklimatske uslove, pročišćavaju vodu i vazduh i ključne su za naše zdravlje.
Uprkos silnoj koristi koju građani imaju od njih dopušta se njihovo kanalisanje, ograđivanje, presijecanje i preusmjeravanje preostalih slobodnih rijeka na više od 2.500 planiranih malih hidroelektrana širom regiona, a zatim i na bankovne račune privatnih investitora.
Situaciju dodatno pogoršava činjenica da privatni investitori, zbog postojanja sistema državnih podsticaja za obnovljive izvore energije, uzimaju novac za uništavanje rijeka iz džepova građana.
"Brane i hidroelektrane su glavni uzrok propadanju rijeka. U većini slučajeva, građene su neplanski i bez uzimanja u obzir kumulativnih uticaja na rijeke, mijenjajući njihov prirodni tok i onemogućujući uzvodnu i nizvodnu povezanost i povezanost sa poplavnom nizinom koje su bitne za mnoge vrste riba", zaključuje Popović Dujmović.
WWF Adria ističe da je situacija u regionu alarmantna i da se svjedoči brojnim kršenjima zakonskih propisa, obmanjivanju lokalnih zajednica i ugrožavanju ljudskih prava od strane pojedinaca i kompanija koje u rijekama vide samo izvor zarade.
Poručuju građanima da još nije kasno i da sada imaju priliku da se postave i zaustave bogaćenje privilegovanih pojedinaca na uštrb njih i rijeka.
"Podržite brojne lokalne inicijative i pozovite svoje izabrane predstavnike vlasti i donosioce odluka da ukidanjem državnih podsticaja u zemljama regiona i jačanjem sistema zaštite prirode zaustave bezumno uništavanje naših rijeka kako ne bismo bez njih ostali", zaključuju iz WWF Adria.
Bonus video:
