Mediji u Crnoj Gori skloni su iznošenjem suvišnih detalja o zločinu i presuđivanjem osumnjičenom prije sudskog epiloga zadovoljiti ljudsku potrebu za znatiželjom, pokazali su rezultati istraživanja Instituta za medije o poštovanju pretpostavke nevinosti.
Ono je danas predstavljeno, a na osnovu anketa i analiza utvrđeno je da su “izazovi u poštovanju pretpostavke nevinosti najčešći u naslovima tekstova i uglavnom su proizvod uredničkih odluka“.
Autorka istraživanja, novinarka Dušanka Pejović, navela je da su mediji dužni da poštuju jedno od osnovnih ljudskih prava kakva je pretpostavka nevinosti, jer u „suprotnom na sebe preuzimaju ulogu istražnih organa, tužioca i sudija“.
Advokat i ekspert Savjeta Evrope za slobodu izražavanja Siniša Gazivoda je ukazao da “svi u Crnoj Gori drastično krše pretpostavku nevinosti”, ali da je u sudskoj praksi “zanemarljivo malo takvih slučajeva, jer građani i pravni profesionalnci ne prepoznaju” da je prekršeno ovo pravo.
On je ukazao na bogatu praksu Evropskog suda za ljudska prava u odnosu na to ko krši pretpostavku nevinosti i u tom smislu naveo da to najčeće čine: sud i pravosudni organi, kroz saopštenja i svoje odluke, javni funkcioneri, mediji i “svi ostali”.
Advokat Gazivoda je apelovao na medije da svojim izvještavanjem “mogu doprinijeti odgovornom odnosu cijelog društva prema sprovođenju pravde i pravičnog suđenja“ i time preduprijediti podnošenje tužbi.
Cilj istraživanja Instituta za medije bio je proučiti kako mediji u Crnoj Gori izvještavaju o pretpostavci nevinosti i kako se prema njoj odnose, od pojave navoda o nečijoj mogućoj krivici i početnih radnji koje preduzima policija, sve do donošenja pravosnažne presude odnosno okončanja postupka.
Analizu poštovanja etičkih standarda u medijima koji se odnose na pretpostavku nevinosti izvršena je analizom Studije slučaja sa sudskim epilogom i jednodnevnim monitoringom rubrike crna hronika.
Analizirano je izvještavanje tri online medija CDM, Vijesti online i portal RTCG, o slučaju u kojem je Sara Vidak osuđena zbog napada na sutkinju kotorskog suda i koji je zaokupljao pažnju javnosti od avgusta 2018. do januara 2019, o čemu je objavljeno 57 tekstova.
Jednodnevni monitoring rubrike crna hronika sprovden je 12. marta 2019. godine u tri dnevna lista: Vijesti, Dan i Pobjeda. U ta tri lista u toj rubrici ukupno je objavljeno 26 tekstova. U 10 tekstova bilo je problema u poštovanju pretpostavke nevinosti, izazovi u primjeni ovog etičkog načela, kako se navodi, uočeni su u osam naslova i kroz sadržinu pet tekstova.
Institut za medije je preproučio da strukovna udruženja, nevladine organizacije, samoregulacijska tijela i sami mediji treba da organizuju stalnu edukaciju novinara/novinarki a posebno urednika/urednica o uvažavanju pretpostavke nevinosti i drugih etičkih načela iz Kodeksa novinara i novinarki.
„Zakonskim i internim aktima medija (naprimer Statutom medija) trebalo bi definisati odnos između novinara, urednika i vlasnika medija, radi omogućavanja „klauzule savjesti“ i zaštite novinara i urednika od pritisaka, te jasno definisati nadležnosti i odgovornosti urednika za objavljeni sadržaj“, jedna je od više preporuka.
Bonus video:
