Istraživačkim novinarstvom moguće je doprinijeti promjenama koje su Crnoj Gori potrebne, a novinari koji se bave tom vrstom novinarstva treba dobiju status službenih lica, ocijenjeno je na konferenciji u Podgorici.
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) održao je konferenciju za novinare povodom predstavljanja rezultata projekta "Unapređivanje praksi lokalnih medija u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala", koji je finansijski podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
Projektni koordinator CEDEM-a, Marko Pejović, kazao je da je cilj projekta doprinos evroatlantskim integracijama Crne Gore, kroz povećanje kvaliteta vjerodostojnosti istraživačkog novinarstva u oblasti korupcije i organizovanog kriminala.
„Svrha projekta je bila jačanje kapaciteta lokalnih novinara koje bi rezultiralo profesionalnijem pristupu istraživačkom procesu, kao i kredibilnijem izvještavanju u oblasti korupcije i organizovanog kriminala“, rekao je Pejović.
Prema njegovim riječima, značaj istraživačkog novinarstva za sva društva, posebno za društva u tranziciji i zemljama u razvoju, je vrlo važan, posebno na lokalnom nivou.
„Novinari istraživači moraju mijenjati svakodnevnicu i boriti se za bolje društvo, ne prihvatajući svijet onakvim kakvim jeste, i to je ono što čini ključnu razliku između svakodnevnog novinarstva i istraživačkog novinarstva. Promovisanjem istraživačkog novinarstva može se doprinijeti promjenama svega što u Crnoj Gori treba da se mijenja, i u tom smislu istraživačko novinarstvo jeste protivteža tabloidnog novinarstva“, istakao je Pejović.
Projekat je, kako prenosi PR Centar, započet radnim sastancima predstavnika pravosuđa i medija, u Baru, Beranama i Kotoru.
Ocijenjeno je i da je vrlo važno da se ima zajednički cilj, a to je kredibilno i objektivno izvještavanje i da bude što manje spekulisanja sa različitim informacijama i da kao rezultat imamo blagovremene i tačne informacije za sve ono što javnost ima pravo da zna“, kazao je Pejović.
Kako je naveo, predstavnici sistema pravosuđa su ukazali na važnost poznavanja terminologije u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, na čemu je CEDEM intenzivno radio prethodnih mjeseci.
Pejović je kazao da su u okviru projekta izrađene i smjernice za istraživačke novinare u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, koje su namijenjene svim novinarima koje imaju aspiraciju da se bave istraživačkim novinarstvom u oblasti korucije i organizovanog kriminala, a publikacija je dostupne na sajtu CEDEM-a.
„Pored edukativnih radionica, sprovedeno je mentorstvo u trajanju od tri mjeseca, koje je imalo za cilj da sve ono što su stekli kao vještine na edukativnim radionicama, počnu primjenjivati u praksi. U toku ta tri mjeseca, imali su na raspolaganju Mirjanu Jevtović odnosno podršku u sveukupnom istraživačkom procesu kako bi mogli da finalizuju priče na najbolji način“, rekao je Pejović.
On je kazao da je kao glavni rezultat projekta set istraživačkih priča, koje su zaintrigirale kako širu javnost, tako i stručnu javnost lokalnih zajednica, ali šire.
„Imali smo priliku da su nacionalni mediji, ali i mediji iz regiona prenosili određene dijelove priča, i da se javnost zainteresovala za teme koje smo obrađivali“, kazao je Pejović.
On je, govoreći o preporukama, istakao da je vrlo važno usmjeriti pažnju na poboljšanje bezbjednosnih uslova istraživačkih novinara na lokalnom nivou, uslijed izazova sa kojima se suočavaju, i da novinari dobiju status službenog lica.
„Autocenzura i cenzura predstavljaju vrlo dva važna problema sa kojima se suočavaju novinari, a koje su veoma izraženi, zbog čega je neophodno da uređivačka politika medija mora biti nezavisna, posebno kada je riječ o javnim emiterima“, naveo je Pejović.
On je ocijenio da je važno poboljšati materijalne uslove za rad novinara i nastaviti kontinuiranu edukaciju novinara na svim nivoima.
Urednica portala radioberane.me, Milena Bubanja Obradović, ocijenila je da je projekat značajan za lokalne novinare, prije svega za mlade, koji, kako je navela, nemaju mogućnost da se dnevnim aktivnostima u svojim redakcijama bave istraživačkim novinasrtvom.
„Najveća prednost je u tome što smo imali ono što nam u redakcijama nedostaje, a to su podrška i logistika. Kao novinari smo prinuđeni, kada radimo u maloj redakciji na lokalnom nivou, da imamo utisak da smo sve – i urednici, i veb dizajneri svojih priča koje objavljujemo na internetu, a ako ih objavljujemo na radiju smo čak i tonci“, navela je Bubanja Obradović.
Bonus video:
